brȏj
brȏj m 〈G brȍja, N mn bròjevi〉
Izvedeni oblici
| jednina | |
|---|---|
| N | broj |
| G | broja |
| D | broju |
| A | broj |
| V | broju |
| L | broju |
| I | brojem |
| množina | |
| N | brojevi |
| G | brojeva |
| D | brojevima |
| A | brojeve |
| V | brojevi |
| L | brojevima |
| I | brojevima |
Definicija
| 1. | mat. osnovni matematički pojam, nastao apstrahiranjem predodžbe o veličini konačnog skupa sastavljenog od pojedinačnih objekata (prebrojavanje skupa, rezultat je prirodan broj), odnosno karakteristikama različitih objekata kao što su duljina i ploština (mjerenje, rezultat je općenito realan broj) |
| 2. | oznaka stvari i pojmova izražena brojkom |
| 3. | veličina odjeće ili obuće |
| 4. | pojedini primjerak nekog izdanja (lista, novina) |
| 5. | gram. a. vrsta riječi kojom se kazuje količina (glavni broj) ili red (redni broj) b. gramatička kategorija (jednina, dvojina, množina) |
Sintagma
∆ arapski broj razg. broj zapisan uobičajenim simbolima 0, 1, 2,.. 9;
astronomski broj razg. velik broj, mnogo;
cio broj mat. element skupa..., -2, -1, 0, 1, 2,...;
neparni broj koji nije djeljiv sa dva;
okrugli broj razg. broj koji završava jednom ili više nula (pa se lako pamti), višekratnik potencije od 10, usp. zaokružiti;
parni broj koji je djeljiv sa dva;
poštanski broj šifra mjesne pošte koja se stavlja u adresu, služi za bržu distribuciju pošiljaka;
prirodan broj mat. element skupa 1, 2, 3 itd., osnovni matematički pojam;
prosti broj mat. prirodan broj koji se ne može napisati kao umnožak dvaju prirodnih brojeva manjih od toga broja (2, 3, 5, 7, 11, 13 itd.), prim-broj;
rimski broj razg. broj pisan slovima kao brojnim znacima prema latinici u starom Rimu, znakovi u rimskim brojkama označuju uvijek redne brojeve
astronomski broj razg. velik broj, mnogo;
cio broj mat. element skupa..., -2, -1, 0, 1, 2,...;
neparni broj koji nije djeljiv sa dva;
okrugli broj razg. broj koji završava jednom ili više nula (pa se lako pamti), višekratnik potencije od 10, usp. zaokružiti;
parni broj koji je djeljiv sa dva;
poštanski broj šifra mjesne pošte koja se stavlja u adresu, služi za bržu distribuciju pošiljaka;
prirodan broj mat. element skupa 1, 2, 3 itd., osnovni matematički pojam;
prosti broj mat. prirodan broj koji se ne može napisati kao umnožak dvaju prirodnih brojeva manjih od toga broja (2, 3, 5, 7, 11, 13 itd.), prim-broj;
rimski broj razg. broj pisan slovima kao brojnim znacima prema latinici u starom Rimu, znakovi u rimskim brojkama označuju uvijek redne brojeve
Frazeologija
⃟ (kao kliše ob. publ.) uz riječi izvjestan, stanovit, velik, malen (veći, manji), određen i jedan znači općenito naznačenu količinu [izvjestan broj/stanovit broj (ljudi) = neki (ljudi); velik broj = mnogo; veći broj/manji broj (prema kontekstu) više (ljudi)/malo (ljudi), većina/manjina; jedan broj (ljudi) = neki nekoliko (ljudi); određen broj = neki (ljudi), nekoliko (ljudi)];
broja se ne zna/da se ni broja ne zna/ne zna se ni broja ogromna količina, vrlo velika količina čega, u neizmjerljivoj količini, neizmjerno, nepregledno (o količinama koje se sastoje od prepoznatljivih ili shvatljivih pojedinaca ili jedinki) [bilo je policajaca da se ni broja ne zna];
ja sam (ti si, on je) običan broj ja sam (ti si, on je) potpuno nevažan, jedan od mnogih;
došli u punom broju svi, bez iznimke, nitko nije izostao;
broj jedan, broj dva, v. jedan (I) ⃟;
nisu mu sve koze na broju lud, ćaknut
broja se ne zna/da se ni broja ne zna/ne zna se ni broja ogromna količina, vrlo velika količina čega, u neizmjerljivoj količini, neizmjerno, nepregledno (o količinama koje se sastoje od prepoznatljivih ili shvatljivih pojedinaca ili jedinki) [bilo je policajaca da se ni broja ne zna];
ja sam (ti si, on je) običan broj ja sam (ti si, on je) potpuno nevažan, jedan od mnogih;
došli u punom broju svi, bez iznimke, nitko nije izostao;
broj jedan, broj dva, v. jedan (I) ⃟;
nisu mu sve koze na broju lud, ćaknut
Etimologija
✧ ≃ briti, brijati, v. zbog primitivne tehnike brojanja zarezima na drvu
