naposljétku
naposljétku pril.
1. | (nakon nekog čekanja ili nakon slijeda radnji ili događaja), nakon svega, na kraju [naposljetku svi su bili zadovoljni] |
2. | (kao posljedica i zaključak iz onoga o čemu se govorilo ili što se razmatralo) [naposljetku, svi su bili zadovoljni]; na kraju krajeva, uostalom, kad se dobro pogleda, kad se sve sabere, konačno, najposlije, napokon, najzad |