Hrvatski jezični portal

anotírati

anotírati dv.prez. anòtīrām, pril. sad. -ajūći, pril. pr. -āvši, prid. trp. anòtīrān, gl. im. -ānje〉

Izvedeni oblici
Dv.
infinitiv
anotirati
 
prezent
jednina
1. anotiram
2. anotiraš
3. anotira
množina
1. anotiramo
2. anotirate
3. anotiraju
 
futur
jednina
1. anotirat ću
2. anotirat ćeš
3. anotirat će
množina
1. anotirat ćemo
2. anotirat ćete
3. anotirat će
 
imperfekt
jednina
1. anotirah
2. anotiraše
3. anotiraše
množina
1. anotirasmo
2. anotiraste
3. anotirahu
 
aorist
jednina
1. anotirah
2.
3.
množina
1.
2.
3.
 
perfekt
jednina
1. anotirao sam
2. anotirao si
3. anotirao je
množina
1. anotirali smo
2. anotirali ste
3. anotirali su
 
pluskvamperfekt
jednina
1. bio sam anotirao
2. bio si anotirao
3. bio je anotirao
množina
1. bili smo anotirali
2. bili ste anotirali
3. bili su anotirali
 
imperativ
jednina
2. anotiraj
množina
1. anotirajmo
2. anotirajte
 
glagolski prilog sadašnji
anotirajući
 
glagolski prilog prošli
anotiravši
 
glagolski pridjev aktivni
anotirao, anotirala, anotiralo
anotirali, anotirale, anotirala
 
glagolski pridjev pasivni
anotiran, anotirana, anotirano
anotirani, anotirane, anotirana
Definicija
reg. (za)bilježiti, (pri)bilježiti; napomenuti/napominjati
Etimologija
tal. annotare