orkestrírati
orkestrírati (što) dv. 〈prez. orkèstrīrām, pril. sad. -ajūći, pril. pr. -āvši, gl. im. -ānje〉
Dv. | |
---|---|
infinitiv | |
orkestrirati | |
prezent | |
jednina | |
1. | orkestriram |
2. | orkestriraš |
3. | orkestrira |
množina | |
1. | orkestriramo |
2. | orkestrirate |
3. | orkestriraju |
futur | |
jednina | |
1. | orkestrirat ću |
2. | orkestrirat ćeš |
3. | orkestrirat će |
množina | |
1. | orkestrirat ćemo |
2. | orkestrirat ćete |
3. | orkestrirat će |
imperfekt | |
jednina | |
1. | orkestrirah |
2. | orkestriraše |
3. | orkestriraše |
množina | |
1. | orkestrirasmo |
2. | orkestriraste |
3. | orkestrirahu |
aorist | |
jednina | |
1. | orkestrirah |
2. | |
3. | |
množina | |
1. | |
2. | |
3. | |
perfekt | |
jednina | |
1. | orkestrirao sam |
2. | orkestrirao si |
3. | orkestrirao je |
množina | |
1. | orkestrirali smo |
2. | orkestrirali ste |
3. | orkestrirali su |
pluskvamperfekt | |
jednina | |
1. | bio sam orkestrirao |
2. | bio si orkestrirao |
3. | bio je orkestrirao |
množina | |
1. | bili smo orkestrirali |
2. | bili ste orkestrirali |
3. | bili su orkestrirali |
imperativ | |
jednina | |
2. | orkestriraj |
množina | |
1. | orkestrirajmo |
2. | orkestrirajte |
glagolski prilog sadašnji | |
orkestrirajući | |
glagolski prilog prošli | |
orkestriravši | |
glagolski pridjev aktivni | |
orkestrirao, orkestrirala, orkestriralo | |
orkestrirali, orkestrirale, orkestrirala |
1. | glazb. prirediti/priređivati za orkestar |
2. | pren. iron. pejor. organizirati napad, hajku i sl. u javnom životu ili izvesti/izvoditi potajnu organiziranu akciju, usp. orkestracija (2) |