Hrvatski jezični portal

sȑce

sȑce sr 〈G mn sȓcā〉

Izvedeni oblici
jednina
N srce
G srca
D srcu
A srce
V srce
L srcu
I srcem
množina
N srca
G srca / srdaca
D srcima
A srca
V srca
L srcima
I srcima
Definicija
1. anat. mišićav šuplji organ koji se nalazi u prsima i koji je glavni organ u optoku krvi
2. (+ potenc.) razg. unutarnji dio stvari ili biljke koji se izdvaja po svrsi, mekoći itd. [srce olovke; srce lubenice; srce bazge]; srčika, sredina, srž
3. pren. draga osoba [srce moje; ona je veliko srce]
4. pren. dio koji se smatra bitnim po izrazitim svojstvima; kraj neke zemlje, regije itd. koji se smatra tipičnim za razliku od graničnih područja, područja s pograničnim stanovništvom i sl. [srce Europe]
5. 〈G mn sȓcā/sȑdācā〉 stiliziran lik koji predočuje srce čovjeka i simbolizira ljubav
6. osjećaji [biti bez srca biti bezosjećajan; biti dobra (meka) srca biti dobar, suosjećati s drugim, opr. biti zla (tvrda) srca; dirnuti (taknuti) u srce dirnuti koga u najosjetljivije mjesto; imati srca (za što) a. biti hrabar, biti srčan b. imati samilosti, osjećati s kim, biti obuzet suosjećanjem, opr. nemati srca; iz dubine srca svim bićem, svom dušom; ležati kome na srcu biti predmet nečije skrbi (brige); nositi dijete pod srcem (o ženi) biti bremenita, u drugom stanju; od srca (se nasmijati) iskreno, srdačno, bez zazora; osvajati (ženska) srca imati uspjeha kod žena; otvorena srca (primiti, prihvatiti) s dobrom namjerom, bezazleno, srdačno (primiti u posjet koga, dočekati kakvu dobru vijest); dobronamjerno; pao mi je kamen sa srca oslobodio sam se brige, laknulo mi je; posred srca mi je, usp. posred; primiti k srcu shvatiti s velikim razumijevanjem i osjećajem, dobro upamtiti; reći iz (od) srca iskreno; ruku na srce iskreno, otvoreno; sad mi je srce na mjestu sada sam zadovoljan, ispunjena mi je želja, očekivanje; slomiti komu srce učiniti nekoga nesretnim; srcu (za srce) prirasti postati vrlo blizak; steže mi se srce strah me je, hvata me zebnja; teška srca nerado, teško pregorjevši što, s mukom, ob. nakon premišljanja i donoseći težu odluku, opr. laka srca ne žaleći mnogo za onim što je odlučeno ili učinjeno, lako prežalivši, ne pateći ni najmanje; to para srce boli me]
Sintagma
licitarsko srce etnol., v. licitarski Δ;
ples srdaca vrsta društvene igre na plesovima i zabavama
Onomastika
pr. (nadimačka): Sẕček (Koprivnica, Zagreb), Sȑčić (Ivanec, Zagreb, Koprivnica)
Etimologija
prasl. *sьrdьce (stsl. srъdьce, rus. sérdce, polj. serce), lit. širdis ← ie. *k'rd- (lat. cor, grč. kardía)