ȍd
ȍd prij. (s G)
Definicija
izriče
| 1. | (ob. u vezi od — do) a. početnu točku ili granicu kretanja, pružanja ili prostiranja [od Zagreba do Karlovca] b. početak trajanja, razdoblja [od jutra do mraka cijeli dan] |
| 2. | a. odjeljivanje od koga ili čega, udaljavanje, napuštanje, odstranjivanje, otklanjanje [zaštita od onečišćenja] b. od koje strane, točke [puše od istoka] |
| 3. | izvor čega, ono što omogućuje, ono što daje [od zraka (se ne živi)] |
| 4. | uzrok čega izvan subjekta [ne mogu od posla imam mnogo posla; ne mogu od smijeha vrlo je smiješno] |
| 5. | uzrok koji: a. ima izravan dodir sa subjektom [ne mogu (kroz vrata) proći od vas] b. predstavlja izravnu zapreku ili uzrok čemu [ne mogu od briga; iscrpljen je od bolova], usp. zbog |
| 6. | pojam ili svojstvo u manjoj ili u većoj mjeri od onoga s čime se uspoređuje [slađe od meda vrlo slatko] |
| 7. | građu, tvar od koje je što napravljeno, izrađeno [sok od višanja] |
| 8. | (uz neku mjeru) [ždrijebe od dva dana] |
| 9. | poslije komparativa [brži od tebe = brži nego ti], usp. nego |
Frazeologija
⃟ A. od... (imenica u nominativu + od + imenica u genitivu) 1. pojam u genitivu je u punom smislu riječi ono što znači pojam u nominativu [budala od čovjeka, bijeda od umjetnosti, jad od građevine; krpa od karaktera = nikakav, mizeran karakter] 2. [u nekim imenima; Vrata od Pila, Gospa od Zdravlja];
od 〈+ genitiv imena naseljenog mjesta〉 etnol. reg. iz okolice mjesta u genitivu [A: Odakle si? B: od Imotskog];
od + genitiv + od + genitiv 1. (kad se govori o razlici među pojmovima) [od čovjeka do čovjeka svaki čovjek će drugačije, zavisi o čovjeku; od godine do godine zavisi kakva je godina, kakva je žetva ili berba bila koje godine, to se razlikuje prema godini] 2. od jednoga do drugoga, tako da prolazi više ruku i sl. [to ide od ruke do ruke = mijenja vlasnika, više ljudi to čita, upotrebljava itd. jedan za drugim];
od... do... 1. dosl. uz određenje od kuda do kuda se što prostire [Evropa od Atlantika do Urala] 2. (uz razne nazive mjesta ili lokaliteta deprec.) [od Črnomerca do Maksimira samo u Zagrebu (u smislu nedovoljne svjetskosti ili primjenjivosti); od Agrama do Arada po garnizonima Habsburške Monarhije];
B. od do sve, sve po popisu, sve kako se nabraja (kad se podrazumijeva da tako nešto postoji ili da bi se moglo shvatiti da postoji) [nabroj mi sada sve što ti treba od do]
od 〈+ genitiv imena naseljenog mjesta〉 etnol. reg. iz okolice mjesta u genitivu [A: Odakle si? B: od Imotskog];
od + genitiv + od + genitiv 1. (kad se govori o razlici među pojmovima) [od čovjeka do čovjeka svaki čovjek će drugačije, zavisi o čovjeku; od godine do godine zavisi kakva je godina, kakva je žetva ili berba bila koje godine, to se razlikuje prema godini] 2. od jednoga do drugoga, tako da prolazi više ruku i sl. [to ide od ruke do ruke = mijenja vlasnika, više ljudi to čita, upotrebljava itd. jedan za drugim];
od... do... 1. dosl. uz određenje od kuda do kuda se što prostire [Evropa od Atlantika do Urala] 2. (uz razne nazive mjesta ili lokaliteta deprec.) [od Črnomerca do Maksimira samo u Zagrebu (u smislu nedovoljne svjetskosti ili primjenjivosti); od Agrama do Arada po garnizonima Habsburške Monarhije];
B. od do sve, sve po popisu, sve kako se nabraja (kad se podrazumijeva da tako nešto postoji ili da bi se moglo shvatiti da postoji) [nabroj mi sada sve što ti treba od do]
Etimologija
✧ prasl. i stsl. otъ, ot, o-, pred zvučnim suglasnicima od- (rus. ot, oto, polj. od, ode), lit. at- ← ie. *h2eti (skr. ati, stir. aith)
