repetírati
repetírati (što) dv. 〈prez. repètīrām, pril. sad. -ajūći, pril. pr. -āvši, gl. im. -ānje〉
Izvedeni oblici
| Dv. | |
|---|---|
| infinitiv | |
| repetirati | |
| prezent | |
| jednina | |
| 1. | repetiram |
| 2. | repetiraš |
| 3. | repetira |
| množina | |
| 1. | repetiramo |
| 2. | repetirate |
| 3. | repetiraju |
| futur | |
| jednina | |
| 1. | repetirat ću |
| 2. | repetirat ćeš |
| 3. | repetirat će |
| množina | |
| 1. | repetirat ćemo |
| 2. | repetirat ćete |
| 3. | repetirat će |
| imperfekt | |
| jednina | |
| 1. | repetirah |
| 2. | repetiraše |
| 3. | repetiraše |
| množina | |
| 1. | repetirasmo |
| 2. | repetiraste |
| 3. | repetirahu |
| aorist | |
| jednina | |
| 1. | repetirah |
| 2. | |
| 3. | |
| množina | |
| 1. | |
| 2. | |
| 3. | |
| perfekt | |
| jednina | |
| 1. | repetirao sam |
| 2. | repetirao si |
| 3. | repetirao je |
| množina | |
| 1. | repetirali smo |
| 2. | repetirali ste |
| 3. | repetirali su |
| pluskvamperfekt | |
| jednina | |
| 1. | bio sam repetirao |
| 2. | bio si repetirao |
| 3. | bio je repetirao |
| množina | |
| 1. | bili smo repetirali |
| 2. | bili ste repetirali |
| 3. | bili su repetirali |
| imperativ | |
| jednina | |
| 2. | repetiraj |
| množina | |
| 1. | repetirajmo |
| 2. | repetirajte |
| glagolski prilog sadašnji | |
| repetirajući | |
| glagolski prilog prošli | |
| repetiravši | |
| glagolski pridjev aktivni | |
| repetirao, repetirala, repetiralo | |
| repetirali, repetirale, repetirala | |
| glagolski pridjev pasivni | |
| repetiran, repetirana, repetirano | |
| repetirani, repetirane, repetirana | |
Definicija
| 1. | reg. a. ponoviti/ponavljati razred [repetirati razred] b. uzeti/uzimati repete, uzeti/uzimati još (ob. o hrani) |
| 2. | vojn. pomicanjem određenog dijela vatrenog oružja, ob. zatvarača puške, ubaciti/ubacivati metak u ležište [repetirati pušku] |
Etimologija
✧ njem. repetieren ≃ lat. repetere: ponoviti, tražiti natrag
