rȅći
rȅći (što) svrš. 〈prez. rȅčēm/rȅknēm, pril. pr. rèkāvši, imp. rèci, aor. rèkoh, (2. i 3. l. jd) rȅče, pril. sad. rȅkūći, prid. rad. rȅkao, prid. trp. rèčen〉
Izvedeni oblici
| Svršeni | |
|---|---|
| infinitiv | |
| reći | |
| prezent | |
| jednina | |
| 1. | reknem / rečem |
| 2. | rekneš / rečeć |
| 3. | rekne / reče |
| množina | |
| 1. | reknemo / rečemo |
| 2. | reknete / rečete |
| 3. | reknu / reku |
| futur | |
| jednina | |
| 1. | reći ću |
| 2. | reći ćeš |
| 3. | reći će |
| množina | |
| 1. | reći ćemo |
| 2. | reći ćete |
| 3. | reći će |
| aorist | |
| jednina | |
| 1. | rekoh |
| 2. | reče |
| 3. | reče |
| množina | |
| 1. | rekosmo |
| 2. | rekoste |
| 3. | rekoše |
| perfekt | |
| jednina | |
| 1. | rekao sam |
| 2. | rekao si |
| 3. | rekao je |
| množina | |
| 1. | rekli smo |
| 2. | rekli ste |
| 3. | rekli su |
| pluskvamperfekt | |
| jednina | |
| 1. | bio sam rekao |
| 2. | bio si rekao |
| 3. | bio je rekao |
| množina | |
| 1. | bili smo rekli |
| 2. | bili ste rekli |
| 3. | bili su rekli |
| imperativ | |
| jednina | |
| 2. | rekni / reci |
| množina | |
| 1. | reknimo / recimo |
| 2. | reknite / recite |
| glagolski prilog prošli | |
| rekavši | |
| glagolski pridjev aktivni | |
| rekao, rekla, reklo | |
| rekli, rekle, rekla | |
| glagolski pridjev pasivni | |
| rečen, rečena, rečeno | |
| rečeni, rečene, rečena | |
Definicija
| 1. | govorom ili riječju izložiti, izraziti se riječima, usmeno ili pismeno; izjaviti, kazati |
| 2. | objaviti kao namjeru; obećati, dogovoriti se, sporazumjeti se, priopćiti, saopćiti |
Frazeologija
⃟ A. blago rečeno (pošteno rečeno, iskreno rečeno) (uvodne riječi u ono što govornik misli reći, kojima najavljuje da će se izraziti blaže itd.) [ta je investicija bila blago rečeno promašaj];
hajdmo reći 1. recimo 2. iron. neka bude, neka je tako, možda je tako, tako kažu, tako se kaže; recimo otprilike, naprimjer [hajdmo reći deset ljudi; hajdmo reći da nisam prisutan];
kako smo rekli formula koja podsjeća na prije izloženo u bitnom smislu; kao što smo rekli, kako je prije rečeno, kako je prije izloženo;
kao što je (bi) rekao (rekla i sl.) kako se izrazio, kako (obično) kaže;
među nama (između nas, u povjerenju) rečeno neka ostane među nama;
može se mirne duše reći slobodno se može tvrditi;
na to se nema što reći 1. to je pouzdano 2. tome nema lijeka, tu se ne može ništa izmijeniti, prigovoriti;
nemoj mi reći 1. to je nevjerojatno, to je teško vjerovati, iznenađen sam, to je iznenađenje 2. iron. u zn. ne vjerujem (ob. u dijaloškoj situaciji);
nešto ću vam reći (nešto bih vam rekao, znate što ću vam reći) uvodne riječi u raznim situacijama koje najavljuju ono što će biti rečeno, obično posebno naglašeno;
recimo 1. (u kontekstima u zn. da se što pretpostavlja, postavlja kao mogućnost ili približno procjenjuje) [reći da ja zaista krenem na taj put pretpostavimo da krenem; naprimjer da krenem; ako krenem na taj put; reći, bilo ih je dvadeset = reći da ih je bilo dvadeset pretpostavimo; otprilike procjenjujem da ih je bilo dvadeset; naprimjer ako ih je bilo dvadeset] 2. u dijalogu na riječi sugovornika u zn. neka bude (sa sumnjom) [A: Kažem ti, to su pošteni ljudi B: reći!];
rekao bi (h), reklo bi se čini se, izgleda, moglo bi se uzeti;
s dopuštenjem, s oproštenjem rečeno neka mi se dopusti da kažem, nek mi se oprosti što to govorim (opravdanje za ono što će se reći);
što rekli najava u govoru nečijih doslovnih riječi, neobične riječi, uzrečice, poslovice i sl.;
tko je (to) rekao (pitanje bez odgovora koje dovodi u pitanje ono što je rekao sugovornik ili što se pretpostavlja da bi se moglo reći ili pretpostaviti) [A: Trčanje nije zdravo za odraslu osobu B: Tko je (to) rekao; Tko je rekao da ja ne znam upaliti vatru (kaže onaj kome je to uspjelo)];
B. bolje reći bolje, točnije rečeno, kad se nešto želi preciznije, pobliže ili točnije formulirati;
da ti ne mogu reći kako (koliko) tako da se ne može lako opisati, vrlo jako, neizrecivo [umorio sam se da ti ne mogu reći kako]; užasno, strašno;
hoću reći upravo, da budem točniji;
iskreno rečeno (kao uvod u neki iskaz ili kao odgovor na čije pitanje najavljuje da će što biti rečeno bez uvijanja i na najkraći način, a ne doslovno u smislu da se inače razgovara neiskreno) [lijepo je ljetovati, ali iskreno rečeno meni je najljepše kod kuće];
ispeci pa reci posl. promisli prije nego što kažeš;
malo je reći... (u zn. jako izraženog svojstva ili odlike) [kolači su bili malo je reći dobri]; neizreciv, neizrecivo, više nego;
malo je reći dobar (mudar, strog itd.) više je nego dobar (mudar, strog itd.), ta je riječ preslaba za njega;
mogu ti (vam) reći (pojačavanje značenja onoga što se tvrdi u smislu da je tako bez ostatka, da je tako u doslovnom smislu riječi, da je tako i nikako drugačije, da je tako u najvećoj mjeri) [A: Ja bih rekao da ti danas imaš mnogo poslova B: Pa i imam, mogu ti reći (Mogu ti reći da imam)];
ne može se reći 1. (+ da) (glavna rečenica koja negira ono što će biti rečeno u zavisnoj, bez obzira na to da li tko tvrdi da može) [ne može se reći da nekad nisu svi slikali jednako, a dobro] 2. () (tvrdnja koja pojačava rečeno ili ono što će se reći, otklanja sumnju i negaciju, iako one nisu izražene ili izrečene) [nametljivi jesu, to je istina, ali su i pristojni, ne može se reći];
ne reci mi da ti ne rečem (ne govori se izravno sugovorniku, nego se opisuje situacija kad jedna osoba izbjegava da kaže nešto otvoreno grubo ili ružno drugoj, jer je i sama s te strane ranjiva i poročna, npr. lopov neće reći lopovu da je lopov, žena koja se ogriješila prema mužu neće to spočitnuti drugoj itd.) = ne kaži mi da ti ne kažem;
ne reći krivu (riječ) na koga biti pažljiv u izražavanju o drugome;
ne reći ni crne ni bijele ne progovoriti, ne dati svoje mišljenje;
nemoj (mi) reći nevjerojatno;
ne reći posljednju riječ imati još pred sobom radnih uspjeha, obećavati još (djela, tekstova itd.);
pravo reći, usp. iskreno rečeno;
reci da (+ negacija, odricanje itd.) (poziv koji u izravnom obraćanju ne traži da onaj kojemu se obraća zaista nešto i kaže) [bila je na putu i donijela mi na dar košulju, i sad reci da nemam divnu sestru];
reci mi da ti rečem (ne govori sugovornik sugovorniku, nego se opisuje i komentira kako jedna osoba upućuje hvale drugoj da bi i sama od ove bila pohvaljena, prepoznaje se kao tehnika izazivanja međusobne hvale i komplimenata) = kaži mi da ti kažem [A: Sreća je što imamo u našoj sredini tako zaslužnog i velikog čovjeka! B: Oho, reci mi da ti rečem];
rečeno-učinjeno što je odlučeno to je i izvršeno (bez oklijevanja, kolebanja, krzmanja);
reći misu održati misu;
reći posljednju riječ dati odlučujući sud, odlučiti;
reći svoje (svoju riječ) kazati ono što se imalo reći, dati svoje mišljenje;
reći u oči (u lice, u brk) iskreno, otvoreno, smjelo reći nekome što mu nije po volji;
reći u vjetar reći uzalud, reći onome koji ne želi čuti;
rekao i ostao živ kazao je nešto neumjesno, neku glupost;
rekla-kazala (-čula) tračevi, ono što ljudi pričaju kao trač, brbljarije, bapske priče; površni dojmovi, podaci i zaključci na temelju kojekakvih priča [nije to ništa ozbiljno, sve je to rekla-kazala];
tamo gdje je bog (vrag) rekao laku noć vrlo daleko, u zabačenom, zabitom kraju;
to će reći (što će reći) (to) znači, drugim riječima, što treba značiti, što može značiti;
umalo (zamalo, samo što) nisam rekao... (u opisu koga ili čega govornik prenosi sugovorniku da je nešto takvo da bi morao upotrijebiti nepristojan izraz koji će iz pristojnosti izbjeći, ob. za muški spolni organ) [sva ta hrpa banalnosti i jeftine retorike popela mi se doslovno na umalo nisam rekao (na što)]
hajdmo reći 1. recimo 2. iron. neka bude, neka je tako, možda je tako, tako kažu, tako se kaže; recimo otprilike, naprimjer [hajdmo reći deset ljudi; hajdmo reći da nisam prisutan];
kako smo rekli formula koja podsjeća na prije izloženo u bitnom smislu; kao što smo rekli, kako je prije rečeno, kako je prije izloženo;
kao što je (bi) rekao (rekla i sl.) kako se izrazio, kako (obično) kaže;
među nama (između nas, u povjerenju) rečeno neka ostane među nama;
može se mirne duše reći slobodno se može tvrditi;
na to se nema što reći 1. to je pouzdano 2. tome nema lijeka, tu se ne može ništa izmijeniti, prigovoriti;
nemoj mi reći 1. to je nevjerojatno, to je teško vjerovati, iznenađen sam, to je iznenađenje 2. iron. u zn. ne vjerujem (ob. u dijaloškoj situaciji);
nešto ću vam reći (nešto bih vam rekao, znate što ću vam reći) uvodne riječi u raznim situacijama koje najavljuju ono što će biti rečeno, obično posebno naglašeno;
recimo 1. (u kontekstima u zn. da se što pretpostavlja, postavlja kao mogućnost ili približno procjenjuje) [reći da ja zaista krenem na taj put pretpostavimo da krenem; naprimjer da krenem; ako krenem na taj put; reći, bilo ih je dvadeset = reći da ih je bilo dvadeset pretpostavimo; otprilike procjenjujem da ih je bilo dvadeset; naprimjer ako ih je bilo dvadeset] 2. u dijalogu na riječi sugovornika u zn. neka bude (sa sumnjom) [A: Kažem ti, to su pošteni ljudi B: reći!];
rekao bi (h), reklo bi se čini se, izgleda, moglo bi se uzeti;
s dopuštenjem, s oproštenjem rečeno neka mi se dopusti da kažem, nek mi se oprosti što to govorim (opravdanje za ono što će se reći);
što rekli najava u govoru nečijih doslovnih riječi, neobične riječi, uzrečice, poslovice i sl.;
tko je (to) rekao (pitanje bez odgovora koje dovodi u pitanje ono što je rekao sugovornik ili što se pretpostavlja da bi se moglo reći ili pretpostaviti) [A: Trčanje nije zdravo za odraslu osobu B: Tko je (to) rekao; Tko je rekao da ja ne znam upaliti vatru (kaže onaj kome je to uspjelo)];
B. bolje reći bolje, točnije rečeno, kad se nešto želi preciznije, pobliže ili točnije formulirati;
da ti ne mogu reći kako (koliko) tako da se ne može lako opisati, vrlo jako, neizrecivo [umorio sam se da ti ne mogu reći kako]; užasno, strašno;
hoću reći upravo, da budem točniji;
iskreno rečeno (kao uvod u neki iskaz ili kao odgovor na čije pitanje najavljuje da će što biti rečeno bez uvijanja i na najkraći način, a ne doslovno u smislu da se inače razgovara neiskreno) [lijepo je ljetovati, ali iskreno rečeno meni je najljepše kod kuće];
ispeci pa reci posl. promisli prije nego što kažeš;
malo je reći... (u zn. jako izraženog svojstva ili odlike) [kolači su bili malo je reći dobri]; neizreciv, neizrecivo, više nego;
malo je reći dobar (mudar, strog itd.) više je nego dobar (mudar, strog itd.), ta je riječ preslaba za njega;
mogu ti (vam) reći (pojačavanje značenja onoga što se tvrdi u smislu da je tako bez ostatka, da je tako u doslovnom smislu riječi, da je tako i nikako drugačije, da je tako u najvećoj mjeri) [A: Ja bih rekao da ti danas imaš mnogo poslova B: Pa i imam, mogu ti reći (Mogu ti reći da imam)];
ne može se reći 1. (+ da) (glavna rečenica koja negira ono što će biti rečeno u zavisnoj, bez obzira na to da li tko tvrdi da može) [ne može se reći da nekad nisu svi slikali jednako, a dobro] 2. () (tvrdnja koja pojačava rečeno ili ono što će se reći, otklanja sumnju i negaciju, iako one nisu izražene ili izrečene) [nametljivi jesu, to je istina, ali su i pristojni, ne može se reći];
ne reci mi da ti ne rečem (ne govori se izravno sugovorniku, nego se opisuje situacija kad jedna osoba izbjegava da kaže nešto otvoreno grubo ili ružno drugoj, jer je i sama s te strane ranjiva i poročna, npr. lopov neće reći lopovu da je lopov, žena koja se ogriješila prema mužu neće to spočitnuti drugoj itd.) = ne kaži mi da ti ne kažem;
ne reći krivu (riječ) na koga biti pažljiv u izražavanju o drugome;
ne reći ni crne ni bijele ne progovoriti, ne dati svoje mišljenje;
nemoj (mi) reći nevjerojatno;
ne reći posljednju riječ imati još pred sobom radnih uspjeha, obećavati još (djela, tekstova itd.);
pravo reći, usp. iskreno rečeno;
reci da (+ negacija, odricanje itd.) (poziv koji u izravnom obraćanju ne traži da onaj kojemu se obraća zaista nešto i kaže) [bila je na putu i donijela mi na dar košulju, i sad reci da nemam divnu sestru];
reci mi da ti rečem (ne govori sugovornik sugovorniku, nego se opisuje i komentira kako jedna osoba upućuje hvale drugoj da bi i sama od ove bila pohvaljena, prepoznaje se kao tehnika izazivanja međusobne hvale i komplimenata) = kaži mi da ti kažem [A: Sreća je što imamo u našoj sredini tako zaslužnog i velikog čovjeka! B: Oho, reci mi da ti rečem];
rečeno-učinjeno što je odlučeno to je i izvršeno (bez oklijevanja, kolebanja, krzmanja);
reći misu održati misu;
reći posljednju riječ dati odlučujući sud, odlučiti;
reći svoje (svoju riječ) kazati ono što se imalo reći, dati svoje mišljenje;
reći u oči (u lice, u brk) iskreno, otvoreno, smjelo reći nekome što mu nije po volji;
reći u vjetar reći uzalud, reći onome koji ne želi čuti;
rekao i ostao živ kazao je nešto neumjesno, neku glupost;
rekla-kazala (-čula) tračevi, ono što ljudi pričaju kao trač, brbljarije, bapske priče; površni dojmovi, podaci i zaključci na temelju kojekakvih priča [nije to ništa ozbiljno, sve je to rekla-kazala];
tamo gdje je bog (vrag) rekao laku noć vrlo daleko, u zabačenom, zabitom kraju;
to će reći (što će reći) (to) znači, drugim riječima, što treba značiti, što može značiti;
umalo (zamalo, samo što) nisam rekao... (u opisu koga ili čega govornik prenosi sugovorniku da je nešto takvo da bi morao upotrijebiti nepristojan izraz koji će iz pristojnosti izbjeći, ob. za muški spolni organ) [sva ta hrpa banalnosti i jeftine retorike popela mi se doslovno na umalo nisam rekao (na što)]
Etimologija
✧ vidi rijȇč
