Hrvatski jezični portal

VINODOLSKI ZAKON
(1288)

[prema: Lujo Margetić, Vinodolski zakon/La legge del Vinodol/Das Gesetz von Vinodol/
The Vinodol Law
, Adamić & Vitagraf, Rijeka 1998]

Vь ime B(o) žie, amen. Let g(ospod)nih 128[8], indicio pravo
dan 6 miseca jenvara.
Vь vrěme krala Ladislava preslavnoga kra-
la ugrskoga kralestva nega leto 6 na deset[e].
Va vrime ubo velikih muži gospode Fedri-
ga, Ivana, Levnarda, Duima, Bartola i Vida,
krčkih, vinodolskih i modruških knezi.
Zač dole kr[at] videći ludi ki bludeći
svoih stariih [i i]skušenih zakon zato ubo edin
po edinom i [vsi] ludi vinodolski želeći
one stare d[obre z]akone shraniti e na puni ke
nih prvi v[sag]da su [shra]neni neurěeni.
Skupiše se vs[i] na kup [tako] crikveni tako pri-
prošći ludi svršeněm [iměju]ć zdrave svet
u Novom gradu pred obrazom [t]oga istoga kneza
Leonarda zgora imenovana i sbraše se od vsakoga
grada vinodolskoga ne vse st[a]riiši na vkup
na ke viahu da se bole spominahu v zakonih
svoih otac i od svoih ded ča bihu slišali
i nim narediše i ukazaše tesnim zakonom da bi vse
dobre stare iskušane zakone u Vinodol činiti
položiti v pisma od kih bi se mogli spomenuti
ili slišati od svoih otac i ded zgora rečenih
tako od sada naprid mogu se uleći bluenja te
riči i nih dětce vrime ko pride da nimaju primis-
alě v tih zakonih. Ki ubo buduć izbrani na to
od tih istih ludi vinodolskih z Novoga grada
črna, dvornik vsega Vinodola i od knezi zgora reče-
nih <tako od sada naprid mogu se uleći blueně
te riči i nih dica vrime ko pride da nimaju primisalě
v tih zakonih. Ki ubo buduć zbrani na to od tih is-
tih ludi vinodolskih z Novoga grada črna dvornik
vsega Vinodola i od knezi gore rečenih> Petar plo-
van i Vlkona Pribohna satnik, Janac Saražin,
Bogdan Vlčinić. Z Ledenic Ratko prvad i Ra-
doslav popove, Dobroša satnik. Iz Bribira Drago-
slav arhiprvad i Bogdan pop, Zlonomer satnik. Juril-
av Gradenić. Z Grižan Luban i Petar popovi,
Domian satnik, Dunat i Dragolub i Vidomir
Vlčić. Iz Drivenika Dragolub satnik i Mikula
Dragolub i Pribinig. A iz Hrilina Raden plovan
i Ivanac satnik, živina sudac i Kliman Nedal.
Iz Bakra Krstiha plovan i Grubina pop, Ivan sat-
nik, Derga Vlčina i Nedrag. Iz Crsata Vazmi-
na plovan i Nedrag satnik, Dominik sudac i Vieka.
Iz Grobnika Kirin plovan i Slavan satnik i Dom-
ian Kinović, Paval i Slavina Vukodržić
i ti vsi pisani na vkup skupleni od vole općin-
ske i edinim pristanem i nareenjem sabranim vse
općini vinodolske ke budu zdola pisane vola
ke su slišali od svoih stariih.
(čl. 1) Najprvo da ako ka od crikav općinskih z Vinodola
imaju se kerstiti vola ih bude kerstiti g(ospo)d(i)n
biskup v koi biskupii e crikav rečena nima
imiti od keršćenja rečenoga neveće vernez benet-
ačkih soldini 40 tr 1 obed tr 1 večeru a na-
vlašćno od onih ki učine tu crikav kerstiti. Žakan
ubo ki za biskupom stoi v toi istoj crikvi zov-
e se hrvatski malik a vlaški macarol
ima za to isto posvećenje dobiti samo bolanča
15 sitnoga mletačkoga novca. (...)
(čl. 72) I nadalje zastupnik nije vjerdostojan u parnici, ako ne bi
bio zaprisegnut, osim ako bi bio poslan od dvora, a tog se zastupnika zove
hrvatski arsal. (...)

Vinodolski je zakon, sastavljen u Novom 6. siječnja 1288 (a sačuvan istom u glagoljskom rukopisu iz 16. st.), najstariji hrvatski zakonski spomenik, pisan brzopisnom (kurzivnom) glagoljicom. On je trebao urediti pravne odnose kada su se, dotada slobodne vinodolske općine, našle u feudalnom posjedu krčkih knezova (kasnijih Frankopana) darom kralja Andrije II 1255. godine. U Zakonu se često ističe da je on kodifikacija starih dobrih običaja, no zapravo se išlo za osiguranjem kneževih prava i definiranjem kaznenoga prava, te nam on vrlo dobro oslikava društvenu situaciju u našim primorskim mjestima toga doba. Uza sve to u njem je prvi put posvjedočena poraba imena »hrvatski« za oznaku našega jezika.