Hrvatski jezični portal

òrtāk

òrtāk m 〈G ortáka, V ȍrtāče, N mn ortáci〉

Izvedeni oblici
jednina
N ortak
G ortaka
D ortaku
A ortaka
V ortače
L ortaku
I ortakom
množina
N ortaci
G ortaka
D ortacima
A ortake
V ortaci
L ortacima
I ortacima
Definicija
1. suradnik u zajedničkom (trgovačkom) poslu ili obrtu; partner, kompanjon
2. pejor. sudionik, kompanjon u nepoštenom poslu
Etimologija
tur.