ižívjeti
ižívjeti (se) svrš. 〈prez. ìžīvīm (se), pril. pr. -ēvši (se), prid. trp. ìžīvljen〉
Izvedeni oblici
| Svršeni | |
|---|---|
| infinitiv | |
| iživjeti | |
| prezent | |
| jednina | |
| 1. | iživim |
| 2. | iživiš |
| 3. | iživi |
| množina | |
| 1. | iživimo |
| 2. | iživite |
| 3. | ižive |
| futur | |
| jednina | |
| 1. | iživjet ću |
| 2. | iživjet ćeš |
| 3. | iživjet će |
| množina | |
| 1. | iživjet ćemo |
| 2. | iživjet ćete |
| 3. | iživjet će |
| aorist | |
| jednina | |
| 1. | iživjeh |
| 2. | iživje |
| 3. | iživje |
| množina | |
| 1. | iživjesmo |
| 2. | iživjeste |
| 3. | iživješe |
| perfekt | |
| jednina | |
| 1. | iživio sam |
| 2. | iživio si |
| 3. | iživio je |
| množina | |
| 1. | iživjeli smo |
| 2. | iživjeli ste |
| 3. | iživjeli su |
| pluskvamperfekt | |
| jednina | |
| 1. | bio sam iživio |
| 2. | bio si iživio |
| 3. | bio je iživio |
| množina | |
| 1. | bili smo iživjeli |
| 2. | bili ste iživjeli |
| 3. | bili su iživjeli |
| imperativ | |
| jednina | |
| 2. | iživi |
| množina | |
| 1. | iživimo |
| 2. | iživite |
| glagolski prilog prošli | |
| iživjevši | |
| glagolski pridjev aktivni | |
| iživio, iživjela, iživjelo | |
| iživjeli, iživjele, iživjela | |
| glagolski pridjev pasivni | |
| iživljen, iživljena, iživljeno | |
| iživljeni, iživljene, iživljena | |
Definicija
| 1. | (što) dati oduška čemu dokraja |
| 2. | (se) a. dati sebi oduška u čemu dokraja b. izgubiti polet i poticaje; zastarjeti |
