dẕžati
dẕžati (koga, što) nesvrš. 〈prez. -īm, pril. sad. -ēći, gl. im. -ānje〉
Izvedeni oblici
| Nesvršeni | |
|---|---|
| infinitiv | |
| držati | |
| prezent | |
| jednina | |
| 1. | držim |
| 2. | držiš |
| 3. | drži |
| množina | |
| 1. | držimo |
| 2. | držite |
| 3. | drže |
| futur | |
| jednina | |
| 1. | držat ću |
| 2. | držat ćeš |
| 3. | držat će |
| množina | |
| 1. | držat ćemo |
| 2. | držat ćete |
| 3. | držat će |
| imperfekt | |
| jednina | |
| 1. | držah |
| 2. | držaše |
| 3. | držaše |
| množina | |
| 1. | držasmo |
| 2. | držaste |
| 3. | držahu |
| perfekt | |
| jednina | |
| 1. | držao sam |
| 2. | držao si |
| 3. | držao je |
| množina | |
| 1. | držali smo |
| 2. | držali ste |
| 3. | držali su |
| pluskvamperfekt | |
| jednina | |
| 1. | bio sam držao |
| 2. | bio si držao |
| 3. | bio je držao |
| množina | |
| 1. | bili smo držali |
| 2. | bili ste držali |
| 3. | bili su držali |
| imperativ | |
| jednina | |
| 2. | drži |
| množina | |
| 1. | držimo |
| 2. | držite |
| glagolski prilog sadašnji | |
| držeći | |
| glagolski pridjev aktivni | |
| držao, držala, držalo | |
| držali, držale, držala | |
| glagolski pridjev pasivni | |
| držan, držana, držano | |
| držani, držane, držana | |
Definicija
| 1. | uhvatiti rukom ili čim drugim i ne ispuštati |
| 2. | a. pridržavati da se ne pokrene u neželjenom smjeru ili da ne padne, činiti da ostane u istom položaju ili situaciji; podupirati b. pren. ustrajavati [Što te drži da ostaješ ovdje?] |
| 3. | imati [držati sve konce (u rukama) sve voditi, upućivati i kontrolirati; držati (koga) u džepu (u ruci, u šaci, u šahu) imati koga u vlasti ili u zavisnosti; držati uzde (u svojim rukama) biti gospodar situacije] a. u službi [držati na plaći; držati personal] b. u vlasti, u vlasništvu [držati kravu; držati trgovinu mješovitom robom] c. na njegovanju, na brizi i sl. [držati na oku pratiti čije radnje, vrebati, paziti na koga]; brinuti se |
| 4. | (do koga ili čega) cijeniti, uvažavati, častiti [držati do sebe imati samopoštovanja, imati ponosa] |
| 5. | (kome što) pomagati na određeni način, biti na čijoj strani, poučavati [držati predavanje; držati (kome) lekciju grditi, koriti, poučavati; držati (kome) stranu biti za koga, podržavati ga] |
| 6. | a. ispunjavati [držati riječ (vjeru) ispunjavati obećanja] b. održavati, čuvati [držati običaje] c. braniti, štititi [držati red; držati neprijatelja na odstojanju] |
| 7. | neol. smatrati, misliti [držim da sam u pravu] |
Frazeologija
⃟ držati jezik za zubima šutjeti;
držati u sebi čuvati za sebe, ne reći i ne pokazati što se osjeća;
drž' ne daj (u raznim kontekstima i situacijama kad se govori o nekim neprilikama, natezanjima dviju strana, raznim lutanjima oko formalnosti i svakodnevnih poslova i sl.) [obećavali su da će dati popust na skupno putovanje, pa onda da je to ukinuto, pa drž' ne daj nekako su odobrili]; ovamo-onamo, tamo-amo
držati u sebi čuvati za sebe, ne reći i ne pokazati što se osjeća;
drž' ne daj (u raznim kontekstima i situacijama kad se govori o nekim neprilikama, natezanjima dviju strana, raznim lutanjima oko formalnosti i svakodnevnih poslova i sl.) [obećavali su da će dati popust na skupno putovanje, pa onda da je to ukinuto, pa drž' ne daj nekako su odobrili]; ovamo-onamo, tamo-amo
Onomastika
♦ Dẕžimīr m. os. imena (narodna), Dẕžislav (v. Stjepan Držislav); hip.: Dẕžiha zast., Dẕže, Dẕžo
◊ pr.: Dȑža, Držàić (310, Ivanec, Zagorje, Podravina), Dȑžaj (Sisak, Banovina), Držàjić (Našice, I Slavonija), Dȑžak (Sinj, Knin, Donja Stubica, sred. Dalmacija), Držáljević (Osijek, Vukovar), Dẕžanić (300, Čakovec, Samobor, I i Z Slavonija, Zagorje), Dȑžić (Samobor, Pokuplje)
◊ pr.: Dȑža, Držàić (310, Ivanec, Zagorje, Podravina), Dȑžaj (Sisak, Banovina), Držàjić (Našice, I Slavonija), Dȑžak (Sinj, Knin, Donja Stubica, sred. Dalmacija), Držáljević (Osijek, Vukovar), Dẕžanić (300, Čakovec, Samobor, I i Z Slavonija, Zagorje), Dȑžić (Samobor, Pokuplje)
Etimologija
✧ prasl. *dьržati (stsl. drъžati, rus. deržát', češ. držet)
