eklèktik
eklèktik m 〈N mn -ici〉
| jednina | |
|---|---|
| N | eklektik |
| G | eklektika |
| D | eklektiku |
| A | eklektika |
| V | eklektiče |
| L | eklektiku |
| I | eklektikom |
| množina | |
| N | eklektici |
| G | eklektika |
| D | eklekticima |
| A | eklektike |
| V | eklektici |
| L | eklekticima |
| I | eklekticima |
| 1. | onaj koji formulira ili pristaje uz eklekticizam; onaj koji se služi metodom eklekticizma, onaj koji neprincipijelno spaja nespojive proturječne nazore |
| 2. | pejor. onaj koji je nekritički napabirčio znanje iz raznih izvora, a nema vlastitih ideja |