dȁti
dȁti (koga, što, komu što) svrš. 〈prez. dȃm/dádem/dȁdnēm, pril. pr. dȃvši, imp. dȃj, aor. dȁdoh (2. i 3. l. dȁde), prid. rad. dȁo, prid. trp. dȃn/dȃt〉
Izvedeni oblici
| Svršeni | |
|---|---|
| infinitiv | |
| dati | |
| prezent | |
| jednina | |
| 1. | dam / dadem / dadnem |
| 2. | daš / dadeš / dadneš |
| 3. | da / dade / dadne |
| množina | |
| 1. | damo / dademo / dadnemo |
| 2. | date / dadete / dadnete |
| 3. | daju / dadnu / dadu |
| futur | |
| jednina | |
| 1. | dat ću |
| 2. | dat ćeš |
| 3. | dat će |
| množina | |
| 1. | dat ćemo |
| 2. | dat ćete |
| 3. | dat će |
| aorist | |
| jednina | |
| 1. | dadoh |
| 2. | dade |
| 3. | dade |
| množina | |
| 1. | dadosmo |
| 2. | dadoste |
| 3. | dadoše |
| perfekt | |
| jednina | |
| 1. | dao sam |
| 2. | dao si |
| 3. | dao je |
| množina | |
| 1. | dali smo |
| 2. | dali ste |
| 3. | dali su |
| pluskvamperfekt | |
| jednina | |
| 1. | bio sam dao |
| 2. | bio si dao |
| 3. | bio je dao |
| množina | |
| 1. | bili smo dali |
| 2. | bili ste dali |
| 3. | bili su dali |
| imperativ | |
| jednina | |
| 2. | daj |
| množina | |
| 1. | dajmo |
| 2. | dajte |
| glagolski prilog prošli | |
| davši | |
| glagolski pridjev aktivni | |
| dao, dala, dalo | |
| dali, dale, dala | |
| glagolski pridjev pasivni | |
| dan, dana, dano | |
| dani, dane, dana | |
Definicija
| 1. | uručiti iz ruke u ruku, prepustiti kome što, predati; podati |
| 2. | a. uroditi, donijeti plod (o voćki itd.) b. proizvoditi ili donositi kao konačan rezultat što [svijeća daje loše svjetlo] |
| 3. | prirediti predstavu [dali su Porina] |
| 4. | (se) a. (+ gl.) biti podatan za rukovanje, ne opirati se obradi, radnji ili oblikovanju [dade se otvoriti; dade se izglačati, opr. ne dati se] b. postati gore [dalo se na zlo] |
| 5. | (+ gl.) povjeriti komu da što učini, povjeriti komu da izvede posao ili što popravi [dati popraviti aparat; dati okrečiti zid] |
| 6. | (se komu) a. prepustiti se čijem utjecaju, podrediti se kome [ne daj se tim ljudima da te oni vode] b. razg. podati se, voditi ljubav s kim (o ženskoj osobi) |
| 7. | a. izreći, ponuditi [dati oprost; dati blagoslov] b. obvezati se [dati riječ] |
| 8. | učiniti, napraviti [dati poljubac] |
Frazeologija
⃟ daj Bože izražava želju da se što dogodi;
dajem glavu siguran sam, jamčim;
daj, molim te (dajte, molim vas) u dijaloškoj situaciji na riječi sugovornika, u zn. nemoj, molim te, neće biti, malo pretjeruješ i sl. (u zn. ograđivanja);
daj što daš 1. (u izravnom obraćanju) pristajem na ono što daješ (ob. o cijeni koja se može postići) 2. (općenito o čemu) to je mali izbor; zadovolji se s malim; što ima ima, što nema nikome ništa;
dalo mu krila ohrabrilo ga;
dalo mu u glavu 1. pretjerano se zagrijao za što, poludio za čim, uvrtio u što 2. zavrtjelo mu glavom, zaludjelo ga, poludio je od toga, uvrtio je u to;
dati dušu iscrpsti se, istrošiti, izrabiti se;
dati glasa (od sebe) javiti se, izjasniti se;
dati glavu položiti život, uložiti vrlo mnogo (u što);
dati (podvaliti) kome rog za svijeću prevariti, podvaliti;
dati košaru 1. odbiti čiju ponudu 2. prekinuti vezu (ob. ljubavnu);
dati krv dobrovoljno ustupiti vlastitu krv zdravstvenim ustanovama;
dati na znanje javno saopćiti, objaviti, reći;
dati petama vjetra iron. pobjeći, umaći, umaknuti;
dati (časnu, poštenu) riječ jamčiti čašću i svojom riječju, usp. dati (7b);
dati se (na što) posvetiti se čemu, predati se čemu, intenzivno se baviti ili početi baviti čime;
dati sve od sebe učiniti sve što se može;
dati zauvijek (u izražavanju djece razlika prema »samo malo dati«, dati »tek da se vidi«); darovati, dati (bez vraćanja onoga što se dobilo);
ne dati na koga ne dopustiti da tko kome prigovara i sl. [ona ne da na brata ni riječ];
ne dati na se biti previše osjetljiv na najmanji prigovor, ništa si ne dati prigovoriti, ne dati ni najmanje reći protiv sebe;
ne dati se (ne dam se itd.) opirati se (utjecaju vlasti, sili, starosti, smrti);
tko će dati (čega, što) (pitanje koje ne traži odgovora) nema, ne može se pronaći, nije moguće doći do toga [za gradnju treba novaca, tko će dati]
dajem glavu siguran sam, jamčim;
daj, molim te (dajte, molim vas) u dijaloškoj situaciji na riječi sugovornika, u zn. nemoj, molim te, neće biti, malo pretjeruješ i sl. (u zn. ograđivanja);
daj što daš 1. (u izravnom obraćanju) pristajem na ono što daješ (ob. o cijeni koja se može postići) 2. (općenito o čemu) to je mali izbor; zadovolji se s malim; što ima ima, što nema nikome ništa;
dalo mu krila ohrabrilo ga;
dalo mu u glavu 1. pretjerano se zagrijao za što, poludio za čim, uvrtio u što 2. zavrtjelo mu glavom, zaludjelo ga, poludio je od toga, uvrtio je u to;
dati dušu iscrpsti se, istrošiti, izrabiti se;
dati glasa (od sebe) javiti se, izjasniti se;
dati glavu položiti život, uložiti vrlo mnogo (u što);
dati (podvaliti) kome rog za svijeću prevariti, podvaliti;
dati košaru 1. odbiti čiju ponudu 2. prekinuti vezu (ob. ljubavnu);
dati krv dobrovoljno ustupiti vlastitu krv zdravstvenim ustanovama;
dati na znanje javno saopćiti, objaviti, reći;
dati petama vjetra iron. pobjeći, umaći, umaknuti;
dati (časnu, poštenu) riječ jamčiti čašću i svojom riječju, usp. dati (7b);
dati se (na što) posvetiti se čemu, predati se čemu, intenzivno se baviti ili početi baviti čime;
dati sve od sebe učiniti sve što se može;
dati zauvijek (u izražavanju djece razlika prema »samo malo dati«, dati »tek da se vidi«); darovati, dati (bez vraćanja onoga što se dobilo);
ne dati na koga ne dopustiti da tko kome prigovara i sl. [ona ne da na brata ni riječ];
ne dati na se biti previše osjetljiv na najmanji prigovor, ništa si ne dati prigovoriti, ne dati ni najmanje reći protiv sebe;
ne dati se (ne dam se itd.) opirati se (utjecaju vlasti, sili, starosti, smrti);
tko će dati (čega, što) (pitanje koje ne traži odgovora) nema, ne može se pronaći, nije moguće doći do toga [za gradnju treba novaca, tko će dati]
Onomastika
♦ m. os. imena (tvore se od imp. ili participa osnove): Dàjmir zast., Dȁmīl (Dámil), Dȁmīr (Dámir), Dànimīr, Dànislav, Dȁslav zast.; ž. os. imena: Dàjmira, Dàmira, Dàmīrka
◊ pr.: Dámir (Omiš), Dȁtković (150, Pag, Primorje)
◊ pr.: Dámir (Omiš), Dȁtković (150, Pag, Primorje)
Etimologija
✧ prasl. i stsl. dati (rus. dat', polj. dać) ← ie. *deh3- (lat. dare, grč. didoẉnai)
