destimulírati
destimulírati dv. 〈prez. destimùlīrām, pril. sad. -ajūći, pril. pr. -āvši, gl. im. -ānje〉
Izvedeni oblici
| Dv. | |
|---|---|
| infinitiv | |
| destimulirati | |
| prezent | |
| jednina | |
| 1. | destimuliram |
| 2. | destimuliraš |
| 3. | destimulira |
| množina | |
| 1. | destimuliramo |
| 2. | destimulirate |
| 3. | destimuliraju |
| futur | |
| jednina | |
| 1. | destimulirat ću |
| 2. | destimulirat ćeš |
| 3. | destimulirat će |
| množina | |
| 1. | destimulirat ćemo |
| 2. | destimulirat ćete |
| 3. | destimulirat će |
| imperfekt | |
| jednina | |
| 1. | destimulirah |
| 2. | destimuliraše |
| 3. | destimuliraše |
| množina | |
| 1. | destimulirasmo |
| 2. | destimuliraste |
| 3. | destimulirahu |
| aorist | |
| jednina | |
| 1. | destimulirah |
| 2. | |
| 3. | |
| množina | |
| 1. | |
| 2. | |
| 3. | |
| perfekt | |
| jednina | |
| 1. | destimulirao sam |
| 2. | destimulirao si |
| 3. | destimulirao je |
| množina | |
| 1. | destimulirali smo |
| 2. | destimulirali ste |
| 3. | destimulirali su |
| pluskvamperfekt | |
| jednina | |
| 1. | bio sam destimulirao |
| 2. | bio si destimulirao |
| 3. | bio je destimulirao |
| množina | |
| 1. | bili smo destimulirali |
| 2. | bili ste destimulirali |
| 3. | bili su destimulirali |
| imperativ | |
| jednina | |
| 2. | destimuliraj |
| množina | |
| 1. | destimulirajmo |
| 2. | destimulirajte |
| glagolski prilog sadašnji | |
| destimulirajući | |
| glagolski prilog prošli | |
| destimuliravši | |
| glagolski pridjev aktivni | |
| destimulirao, destimulirala, destimuliralo | |
| destimulirali, destimulirale, destimulirala | |
| glagolski pridjev pasivni | |
| destimuliran, destimulirana, destimulirano | |
| destimulirani, destimulirane, destimulirana | |
Definicija
obeshrabriti/obeshrabrivati, opr. stimulirati
Etimologija
✧ de- + v. stimulus, stimulirati
