dokídati
dokídati (što) nesvrš. 〈prez. dòkīdām, pril. sad. -ajūći, prid. trp. dòkīdān, gl. im. -ānje〉,
Izvedeni oblici
| Nesvršeni | |
|---|---|
| infinitiv | |
| dokidati | |
| prezent | |
| jednina | |
| 1. | dokidam |
| 2. | dokidaš |
| 3. | dokida |
| množina | |
| 1. | dokidamo |
| 2. | dokidate |
| 3. | dokidaju |
| futur | |
| jednina | |
| 1. | dokidat ću |
| 2. | dokidat ćeš |
| 3. | dokidat će |
| množina | |
| 1. | dokidat ćemo |
| 2. | dokidat ćete |
| 3. | dokidat će |
| imperfekt | |
| jednina | |
| 1. | dokidah |
| 2. | dokidaše |
| 3. | dokidaše |
| množina | |
| 1. | dokidasmo |
| 2. | dokidaste |
| 3. | dokidahu |
| perfekt | |
| jednina | |
| 1. | dokidao sam |
| 2. | dokidao si |
| 3. | dokidao je |
| množina | |
| 1. | dokidali smo |
| 2. | dokidali ste |
| 3. | dokidali su |
| pluskvamperfekt | |
| jednina | |
| 1. | bio sam dokidao |
| 2. | bio si dokidao |
| 3. | bio je dokidao |
| množina | |
| 1. | bili smo dokidali |
| 2. | bili ste dokidali |
| 3. | bili su dokidali |
| imperativ | |
| jednina | |
| 2. | dokidaj |
| množina | |
| 1. | dokidajmo |
| 2. | dokidajte |
| glagolski prilog sadašnji | |
| dokidajući | |
| glagolski pridjev aktivni | |
| dokidao, dokidala, dokidalo | |
| dokidali, dokidale, dokidala | |
| glagolski pridjev pasivni | |
| dokidan, dokidana, dokidano | |
| dokidani, dokidane, dokidana | |
Etimologija
✧ do-1 + v. kidati
