dȍm1
dȍm1 m 〈G dòma, V dȍme, N mn dòmovi〉
Izvedeni oblici
| jednina | |
|---|---|
| N | dom |
| G | doma |
| D | domu |
| A | dom |
| V | dome |
| L | domu |
| I | domom |
| množina | |
| N | domovi |
| G | domova |
| D | domovima |
| A | domove |
| V | domovi |
| L | domovima |
| I | domovima |
Definicija
| 1. | a. ambijent u kojem se živi; kuća b. obitelj i kućna čeljad |
| 2. | jez. knjiž. a. domovina b. ono otkuda se potječe; zavičaj, rodni kraj |
| 3. | a. ustanova namijenjena za rad neke organizacije ili za smještaj osoba [planinarski dom; starački dom; đački dom; studentski dom] b. parlament [slavni dome!] c. dio parlamenta [gornji dom; donji dom] |
| 4. | bot., ob. u: [jednodomna biljka; dvodomna biljka, v.] |
| 5. | (Dom) glavne novine Hrvatske pučke seljačke stranke (poslije HSS), pokrenuo ih Stjepan Radić, izlazile s prekidima i s promjenama naslova (Slobodni Dom), podnaslova i izdavača 1903—1963. |
Sintagma
∆ Dom i sviet petnaestodnevnik kulturno-poučnog i zabavnog karaktera, izlazio u Zagrebu 1888—1923.
Onomastika
♦ pr.: Domačínović (Vinkovci, Velika Gorica), Domàćin (Dubrovnik, sred. Dalmacija), Domaćínović (140, Županja), Dȍmorad (Slavonski Brod)
Etimologija
✧ prasl. i stsl. domъ: kuća (rus., polj. dom) ← ie. *domh2os (lat. domus, grč. dómos, lit. namas)
