trabùnjati
trabùnjati () nesvrš. 〈prez. -ām, pril. sad. -ajūći, gl. im. -ānje〉
Izvedeni oblici
| Nesvršeni | |
|---|---|
| infinitiv | |
| trabunjati | |
| prezent | |
| jednina | |
| 1. | trabunjam |
| 2. | trabunjaš |
| 3. | trabunja |
| množina | |
| 1. | trabunjamo |
| 2. | trabunjate |
| 3. | trabunjaju |
| futur | |
| jednina | |
| 1. | trabunjat ću |
| 2. | trabunjat ćeš |
| 3. | trabunjat će |
| množina | |
| 1. | trabunjat ćemo |
| 2. | trabunjat ćete |
| 3. | trabunjat će |
| imperfekt | |
| jednina | |
| 1. | trabunjah |
| 2. | trabunjaše |
| 3. | trabunjaše |
| množina | |
| 1. | trabunjasmo |
| 2. | trabunjaste |
| 3. | trabunjahu |
| perfekt | |
| jednina | |
| 1. | trabunjao sam |
| 2. | trabunjao si |
| 3. | trabunjao je |
| množina | |
| 1. | trabunjali smo |
| 2. | trabunjali ste |
| 3. | trabunjali su |
| pluskvamperfekt | |
| jednina | |
| 1. | bio sam trabunjao |
| 2. | bio si trabunjao |
| 3. | bio je trabunjao |
| množina | |
| 1. | bili smo trabunjali |
| 2. | bili ste trabunjali |
| 3. | bili su trabunjali |
| imperativ | |
| jednina | |
| 2. | trabunjaj |
| množina | |
| 1. | trabunjajmo |
| 2. | trabunjajte |
| glagolski prilog sadašnji | |
| trabunjajući | |
| glagolski pridjev aktivni | |
| trabunjao, trabunjala, trabunjalo | |
| trabunjali, trabunjale, trabunjala | |
Definicija
razg. pejor. govoriti glupo i besmisleno, govoriti koješta
Etimologija
✧ ekspr.
