žẉt
žẉt prid. 〈odr. -ī, komp. žȕćī〉
Izvedeni oblici
| Pozitiv | |
|---|---|
| muški rod | |
| jednina | |
| N | žut |
| G | žuta |
| D | žutu |
| A | žuta / žut |
| V | žuti |
| L | žutu |
| I | žutim |
| množina | |
| N | žuti |
| G | žutih |
| D | žutim / žutima |
| A | žute |
| V | žuti |
| L | žutim / žutima |
| I | žutim / žutima |
| srednji rod | |
| jednina | |
| N | žuto |
| G | žuta |
| D | žutu |
| A | žuto |
| V | žuto |
| L | žutu |
| I | žutim |
| množina | |
| N | žuta |
| G | žutih |
| D | žutim / žutima |
| A | žuta |
| V | žuta |
| L | žutim / žutima |
| I | žutim / žutima |
| ženski rod | |
| jednina | |
| N | žuta |
| G | žute |
| D | žutoj |
| A | žutu |
| V | žuta |
| L | žutoj |
| I | žutom |
| množina | |
| N | žute |
| G | žutih |
| D | žutim / žutima |
| A | žute |
| V | žute |
| L | žutim / žutima |
| I | žutim / žutima |
| Komparativ | |
| muški rod | |
| jednina | |
| N | žući |
| G | žućeg / žućega |
| D | žućem / žućemu |
| A | žućeg / žućega |
| V | žući |
| L | žućem / žućemu |
| I | žućim |
| množina | |
| N | žući |
| G | žućih |
| D | žućim / žućima |
| A | žuće |
| V | žući |
| L | žućim / žućima |
| I | žućim / žućima |
| srednji rod | |
| jednina | |
| N | žuće |
| G | žućeg / žućega |
| D | žućem / žućemu |
| A | žuće |
| V | žuće |
| L | žućem / žućemu |
| I | žućim |
| množina | |
| N | žuća |
| G | žućih |
| D | žućim / žućima |
| A | žuća |
| V | žuća |
| L | žućim / žućima |
| I | žućim / žućima |
| ženski rod | |
| jednina | |
| N | žuća |
| G | žuće |
| D | žućoj |
| A | žuću |
| V | žuća |
| L | žućoj |
| I | žućom |
| množina | |
| N | žuća |
| G | žućih |
| D | žućim / žućima |
| A | žuće |
| V | žuće |
| L | žućim / žućima |
| I | žućim / žućima |
| Superlativ | |
| muški rod | |
| jednina | |
| N | najžući |
| G | najžućeg / najžućega |
| D | najžućem / najžućemu |
| A | najžućeg / najžućega |
| V | najžući |
| L | najžućem / najžućemu |
| I | najžućim |
| množina | |
| N | najžući |
| G | najžućih |
| D | najžućim / najžućima |
| A | najžuće |
| V | najžući |
| L | najžućim / najžućima |
| I | najžućim / najžućima |
| srednji rod | |
| jednina | |
| N | najžuće |
| G | najžućeg / najžućega |
| D | najžućem / najžućemu |
| A | najžuće |
| V | najžuće |
| L | najžućem / najžućemu |
| I | najžućim |
| množina | |
| N | najžuća |
| G | najžućih |
| D | najžućim / najžućima |
| A | najžuća |
| V | najžuća |
| L | najžućim / najžućima |
| I | najžućim / najžućima |
| ženski rod | |
| jednina | |
| N | najžuća |
| G | najžuće |
| D | najžućoj |
| A | najžuću |
| V | najžuća |
| L | najžućoj |
| I | najžućom |
| množina | |
| N | najžuća |
| G | najžućih |
| D | najžućim / najžućima |
| A | najžuće |
| V | najžuće |
| L | najžućim / najžućima |
| I | najžućim / najžućima |
Definicija
koji je boje voska, limuna, cvijeta maslačka, ljutića, sumpora, zlata
Sintagma
∆ žuta groznica pat. teška tropska želučana bolest;
žuta knjižica pov. iskaznica kojom prostitutka dokazuje da ima dozvolu za pružanje usluga i da obavlja redovne medicinske preglede;
žuta kuća lokal. duševna bolnica;
žuta majica pobjednička odjeća u biciklističkim trkama;
žuta pjega anat. najosjetljivije mjesto u oku gdje je vid najoštriji (macula lutea);
žuti karton sport sudački znak za izricanje javne opomene igračima, trenerima u nogometu, rukometu, odbojci i dr.;
žuti tisak (štampa) novine koje se bave privatnim životom poznatih ljudi i ugađaju lošem ukusu
žuta knjižica pov. iskaznica kojom prostitutka dokazuje da ima dozvolu za pružanje usluga i da obavlja redovne medicinske preglede;
žuta kuća lokal. duševna bolnica;
žuta majica pobjednička odjeća u biciklističkim trkama;
žuta pjega anat. najosjetljivije mjesto u oku gdje je vid najoštriji (macula lutea);
žuti karton sport sudački znak za izricanje javne opomene igračima, trenerima u nogometu, rukometu, odbojci i dr.;
žuti tisak (štampa) novine koje se bave privatnim životom poznatih ljudi i ugađaju lošem ukusu
Frazeologija
⃟ još je žut oko kljuna suviše je mlad; žutokljunac;
klati se kao žuti mravi progoniti se kao neprijatelji;
žuti žutuju rumeni putuju blijed i mršav čovjek otporniji je i dugovječniji od gojaznog;
žuto za žuto situacija kad neimaština prisiljava čovjeka da prodaje uspomene u zlatu da se prehrani (za žuto kukuruzno brašno)
klati se kao žuti mravi progoniti se kao neprijatelji;
žuti žutuju rumeni putuju blijed i mršav čovjek otporniji je i dugovječniji od gojaznog;
žuto za žuto situacija kad neimaština prisiljava čovjeka da prodaje uspomene u zlatu da se prehrani (za žuto kukuruzno brašno)
Onomastika
♦ pr. (nadimačka): Žȕčko (140, Zagreb, Pregrada, Zagorje), Žúćak (Slavonski Brod, Karlovac, Kutina), Žȕćko (Pregrada, Zagorje), Žútak (Dugo Selo), Žutèlija (100, Biograd, Benkovac, S Dalmacija), Žẉtī (280, Novi Marof, Zagreb i okolica), Žútić (370, Gvozd, Gračac, Banovina, Slavonija), Žùtina (Garešnica, Čazma, Bjelovar), Žùtinić (Daruvar, Zagreb)
Etimologija
✧ prasl. *žьltъ (rus. žëltyj, polj. żółty), lit. geltas ≃ lat. helvus: mednožut
