kósiti
kósiti nesvrš. 〈prez. kȏsīm, pril. sad. kóseći, gl. im. kóšēnje〉
Izvedeni oblici
| Nesvršeni | |
|---|---|
| infinitiv | |
| kositi | |
| prezent | |
| jednina | |
| 1. | kosim |
| 2. | kosiš |
| 3. | kosi |
| množina | |
| 1. | kosimo |
| 2. | kosite |
| 3. | kose |
| futur | |
| jednina | |
| 1. | kosit ću |
| 2. | kosit ćeš |
| 3. | kosit će |
| množina | |
| 1. | kosit ćemo |
| 2. | kosit ćete |
| 3. | kosit će |
| imperfekt | |
| jednina | |
| 1. | košah |
| 2. | košaše |
| 3. | košaše |
| množina | |
| 1. | košasmo |
| 2. | košaste |
| 3. | košahu |
| perfekt | |
| jednina | |
| 1. | kosio sam |
| 2. | kosio si |
| 3. | kosio je |
| množina | |
| 1. | kosili smo |
| 2. | kosili ste |
| 3. | kosili su |
| pluskvamperfekt | |
| jednina | |
| 1. | bio sam kosio |
| 2. | bio si kosio |
| 3. | bio je kosio |
| množina | |
| 1. | bili smo kosili |
| 2. | bili ste kosili |
| 3. | bili su kosili |
| imperativ | |
| jednina | |
| 2. | kosi |
| množina | |
| 1. | kosimo |
| 2. | kosite |
| glagolski prilog sadašnji | |
| koseći | |
| glagolski pridjev aktivni | |
| kosio, kosila, kosilo | |
| kosili, kosile, kosila | |
Definicija
| 1. | pom. jedriti u suprotnim kosim smjerovima, čas desno, čas lijevo u odnosu na smjer puhanja vjetra; bordižati |
| 2. | (se) 〈prez. kȍsi se, pril. sad. koseći se〉 ne podudarati se (s čim), odvajati se jedno od drugoga, ne slagati se, biti u opreci [ta se tvrdnja kosi s istinom] |
Etimologija
✧ vidi kȏs2
