nȍv
nȍv prid. 〈odr. -ī〉
Izvedeni oblici
| Pozitiv - neodr. | |
|---|---|
| muški rod | |
| jednina | |
| N | nov |
| G | nova |
| D | novu |
| A | nova / nov |
| V | novi |
| L | novu |
| I | novim |
| množina | |
| N | novi |
| G | novih |
| D | novim / novima |
| A | nove |
| V | novi |
| L | novim / novima |
| I | novim / novima |
| srednji rod | |
| jednina | |
| N | novo |
| G | nova |
| D | novu |
| A | novo |
| V | novo |
| L | novu |
| I | novim |
| množina | |
| N | nova |
| G | novih |
| D | novim / novima |
| A | nova |
| V | nova |
| L | novim / novima |
| I | novim / novima |
| ženski rod | |
| jednina | |
| N | nova |
| G | nove |
| D | novoj |
| A | novu |
| V | nova |
| L | novoj |
| I | novom |
| množina | |
| N | nove |
| G | novih |
| D | novim / novima |
| A | nove |
| V | nove |
| L | novim / novima |
| I | novim / novima |
| Pozitiv - odr. | |
| muški rod | |
| jednina | |
| N | novi |
| G | novog / novoga |
| D | novom / novome / novomu |
| A | novog / novi |
| V | novi |
| L | novom / novome / novomu |
| I | novim |
| množina | |
| N | novi |
| G | novih |
| D | novim / novima |
| A | nove |
| V | novi |
| L | novim / novima |
| I | novim / novima |
| srednji rod | |
| jednina | |
| N | novo |
| G | novog / novoga |
| D | novom / novome / novomu |
| A | novo |
| V | novo |
| L | novom / novome / novomu |
| I | novim |
| množina | |
| N | nova |
| G | novih |
| D | novim / novima |
| A | nova |
| V | nova |
| L | novim / novima |
| I | novim / novima |
| ženski rod | |
| jednina | |
| N | nova |
| G | nove |
| D | novoj |
| A | novu |
| V | nova |
| L | novoj |
| I | novom |
| množina | |
| N | nove |
| G | novih |
| D | novim / novima |
| A | nove |
| V | nove |
| L | novim / novima |
| I | novim / novima |
| Komparativ | |
| muški rod | |
| jednina | |
| N | noviji |
| G | novijeg / novijega |
| D | novijem / novijemu |
| A | novijeg / novijega |
| V | noviji |
| L | novijem / novijemu |
| I | novijim |
| množina | |
| N | noviji |
| G | novijih |
| D | novijim / novijima |
| A | novije |
| V | noviji |
| L | novijim / novijima |
| I | novijim / novijima |
| srednji rod | |
| jednina | |
| N | novije |
| G | novijeg / novijega |
| D | novijem / novijemu |
| A | novije |
| V | novije |
| L | novijem / novijemu |
| I | novijim |
| množina | |
| N | novija |
| G | novijih |
| D | novijim / novijima |
| A | novija |
| V | novija |
| L | novijim / novijima |
| I | novijim / novijima |
| ženski rod | |
| jednina | |
| N | novija |
| G | novije |
| D | novijoj |
| A | noviju |
| V | novija |
| L | novijoj |
| I | novijom |
| množina | |
| N | novija |
| G | novijih |
| D | novijim / novijima |
| A | novije |
| V | novije |
| L | novijim / novijima |
| I | novijim / novijima |
| Superlativ | |
| muški rod | |
| jednina | |
| N | najnoviji |
| G | najnovijeg / najnovijega |
| D | najnovijem / najnovijemu |
| A | najnovijeg / najnovijega |
| V | najnoviji |
| L | najnovijem / najnovijemu |
| I | najnovijim |
| množina | |
| N | najnoviji |
| G | najnovijih |
| D | najnovijim / najnovijima |
| A | najnovije |
| V | najnoviji |
| L | najnovijim / najnovijima |
| I | najnovijim / najnovijima |
| srednji rod | |
| jednina | |
| N | najnovije |
| G | najnovijeg / najnovijega |
| D | najnovijem / najnovijemu |
| A | najnovije |
| V | najnovije |
| L | najnovijem / najnovijemu |
| I | najnovijim |
| množina | |
| N | najnovija |
| G | najnovijih |
| D | najnovijim / najnovijima |
| A | najnovija |
| V | najnovija |
| L | najnovijim / najnovijima |
| I | najnovijim / najnovijima |
| ženski rod | |
| jednina | |
| N | najnovija |
| G | najnovije |
| D | najnovijoj |
| A | najnoviju |
| V | najnovija |
| L | najnovijoj |
| I | najnovijom |
| množina | |
| N | najnovija |
| G | najnovijih |
| D | najnovijim / najnovijima |
| A | najnovije |
| V | najnovije |
| L | najnovijim / najnovijima |
| I | najnovijim / najnovijima |
Definicija
| 1. | koji je tek izrađen, tek nastao, na kojemu se to vidi, koji se tek pojavio itd. [nov novcat pojačano za potpuno nov, neupotrebljavan] |
| 2. | drugi, drugačiji nego (ovaj) do sada |
| 3. | koji smjenjuje koga ili što |
| 4. | koji je uslijedio poslije čega što mu prethodi |
Sintagma
∆ Nova Europa politički i književni časopis građanske jugoslavenske orijentacije, Zagreb 1920—1941;
Nova godina dan 1. siječnja, početak kalendarske godine;
Nova Hrvatska mjesečnik od 1958, polumjesečnik 1974—1990, glasilo hrv. političkih izbjeglica, izlazio u Londonu;
nova ljevica naziv za heterogene grupe, ob. mladih ljudi koje su se 1960-ih i 1970-ih pojavile i djelovale s radikalnim tezama socijalnog bunta, ali izvan komunističkog pokreta;
nova slika umj. jedan od naziva za slikarstvo koje se 1980-ih, nakon pretežito konceptualne umjetnosti, ponovno vraća vizualnoj predodžbi;
nova stvarnost pov. umj. pravac u njemačkoj i europskoj umjetnosti koji se nakon 1. svjetskog rata javio kao reakcija na ekspresionizam i težio realnijem prikazivanju stvarnosti (Neue Sachlichkeit);
nove tendencije umj. međunarodni pokret 1960-ih koji obnavlja zanimanje za avangardu;
novi filozofi smjer u filozofiji (po nekim tumačenjima nastao na tradicijama prosvjetiteljstva);
Novi list dnevne novine 1900— 1907. u Sušaku i Rijeci, glavni urednik F. Supilo; obnovljene 1947. u Rijeci, od 1990. sve utjecajnije nezavisno političko glasilo liberalno-demokratske orijentacije;
novi realizam umj. smjer u suvremenoj likovnoj umjetnosti blizak dadaizmu;
Novi svijet publ. naziv za američki kontinent i Australiju, u opreci prema Starom svijetu (Europi, Aziji i Africi);
Novi val pokret u francuskoj kinematografiji 1960-ih koji su predvodili J. L. Godard, F. Truffaut, A. Resnais; karakterizira ga eksperimentalna fotografska tehnika, improvizacija i odbacivanje tradicionalne montaže;
novi vijek razdoblje povijesti od kraja srednjeg vijeka do danas (početak prema otkriću Amerike 1492);
Novi zavjet kanonske biblijske knjige (4 evanđelja, Djela apostolska, 21 poslanica, Apokalipsa), izvorni Isusov nauk i izvor kršćanske vjere (povezna nit sa Starim zavjetom je inkarnacija Kristova);
novo srebro slitina bakra, nikla i cinka koja služi u industrijske svrhe i proizvodnju različitih predmeta
Nova godina dan 1. siječnja, početak kalendarske godine;
Nova Hrvatska mjesečnik od 1958, polumjesečnik 1974—1990, glasilo hrv. političkih izbjeglica, izlazio u Londonu;
nova ljevica naziv za heterogene grupe, ob. mladih ljudi koje su se 1960-ih i 1970-ih pojavile i djelovale s radikalnim tezama socijalnog bunta, ali izvan komunističkog pokreta;
nova slika umj. jedan od naziva za slikarstvo koje se 1980-ih, nakon pretežito konceptualne umjetnosti, ponovno vraća vizualnoj predodžbi;
nova stvarnost pov. umj. pravac u njemačkoj i europskoj umjetnosti koji se nakon 1. svjetskog rata javio kao reakcija na ekspresionizam i težio realnijem prikazivanju stvarnosti (Neue Sachlichkeit);
nove tendencije umj. međunarodni pokret 1960-ih koji obnavlja zanimanje za avangardu;
novi filozofi smjer u filozofiji (po nekim tumačenjima nastao na tradicijama prosvjetiteljstva);
Novi list dnevne novine 1900— 1907. u Sušaku i Rijeci, glavni urednik F. Supilo; obnovljene 1947. u Rijeci, od 1990. sve utjecajnije nezavisno političko glasilo liberalno-demokratske orijentacije;
novi realizam umj. smjer u suvremenoj likovnoj umjetnosti blizak dadaizmu;
Novi svijet publ. naziv za američki kontinent i Australiju, u opreci prema Starom svijetu (Europi, Aziji i Africi);
Novi val pokret u francuskoj kinematografiji 1960-ih koji su predvodili J. L. Godard, F. Truffaut, A. Resnais; karakterizira ga eksperimentalna fotografska tehnika, improvizacija i odbacivanje tradicionalne montaže;
novi vijek razdoblje povijesti od kraja srednjeg vijeka do danas (početak prema otkriću Amerike 1492);
Novi zavjet kanonske biblijske knjige (4 evanđelja, Djela apostolska, 21 poslanica, Apokalipsa), izvorni Isusov nauk i izvor kršćanske vjere (povezna nit sa Starim zavjetom je inkarnacija Kristova);
novo srebro slitina bakra, nikla i cinka koja služi u industrijske svrhe i proizvodnju različitih predmeta
Frazeologija
⃟ kao novi 1. odlično radi, potpuno je u redu (za ono što je popravljeno ili preuređeno, npr. stroj, kućanski aparat itd.) 2. (u šali) izgleda (izgledate) izvrsno, uredili ste uspješno vanjštinu i sl. (ob. osobama ili o osobama zrelije ili odmakle dobi)
Onomastika
♦ Nòvāk m. os. ime, zast.; hip.: Nóko, Nòvica
◊ pr. (od imena i etnici), usp. Nȁjman (Međimurje, Z Slavonija, ← njem. Neumann): Nòković (Benkovac, Dubrovnik, S Dalmacija), Nòvačac (Novàčec) (Novska), Nòvačić (840, Lika, Z Slavonija, okolica Zagreba, Zagorje), Nòvāčki (Novàčkī) (160, Krapina, Zagorje, I Slavonija), Novàčko (Varaždin, Zagorje, Prigorje, Podravina), Nȍvāk (11990, Međimurje, Hvar, Zagorje, I Slavonija, najčešće češko prezime), Novákov (Buje, Istra), Nováković (5150, Kordun, Lika, S Dalmacija, Slavonija), Nóvić (150, Vinkovci, Istra, I Slavonija), Novìna (160, Donja Stubica, okolica Zagreba), Nòvinc (240, Delnice, Z Slavonija, Primorje), Nòvinić (120, Međimurje, Crikvenica), Novìnščāk (Novinščȃk) (Međimurje), Nóvko (110, Varaždin, Zagorje), Nóvković (920, Kordun, Lika, Pokuplje, Banovina), Nòvljaković (Novljáković) (Banovina), Nȍvosel (5040, Jastrebarsko, Varaždin, Pokuplje, Zagorje), Novosélac (530, Županja, Slavonija), Nȍvoselc (Sisak), Novosélec (950, Varaždin, Zagorje, okolica Zagreba), Novòselić (390, Valpovo, Samobor, I Slavonija, S Dalmacija), Novòsēlnik (Ivanec, Orahovica, Z Slavonija), Novosélović (Slavonski Brod), Nòvotnī (240, Z Slavonija, Posavina, ← češ.), Novotny (izg. Nòvotnī) (Zagorje, Podravina, ← češ.)
◊ top. (naselja): Nȍvī Grȃd (Slavonski Brod, 350 stan.), Nȍvī Grȁdac (Virovitica, 258 stan.), Nòvigrād na Dòbri (Duga Resa, 137 stan.), Nȍvō Bȑdo (Grad Zagreb, 115 stan.), Nȍvō Bȑdo Mrèžničkō (Duga Resa, 138 stan.), Nȍvō Kúsonje (Slatina, 48 stan.), Nȍvō Mjèsto (Sveti Ivan Zelina, 149 stan.), Nȍvō Nevèsīnje (Beli Manastir, 115 stan.), Nȍvō Òbilićevo (Virovitica, 172 stan.), Nȍvō Pètrovō Pȍlje (Orahovica, 177 stan.), Novosélci (Sisak, 77 stan.; Požega, 216 stan.), Nȍvō Sèlīšte (Petrinja, 301 stan.), Nȍvō Sèlo (Požega, 439 stan.; Čazma, 67 stan.; Pakrac, 191 stan.; Brač, 205 stan.), Novosèlo Bìlājskō (Gospić, 157 stan.), Nȍvō Sèlo Bosíljevskō (Duga Resa, 69 stan.), Nȍvō Sèlo Gàrešničkō (Garešnica, 88 stan.), Nȍvō Sèlo Glȋnskō (Glina, 239 stan.), Nȍvō Sèlo Korèničkō (Korenica, 78 stan.), Nȍvō Sèlo Làsinjskō (Gvozd, 91 stan.), Nȍvō Sèlo Lekèničkō (Velika Gorica, 31 stan.), Nȍvō Sèlo na Drȃvi (Čakovec, 608 stan.), Nȍvō Sèlo Ȍkićkō (Jastrebarsko, 149 stan.), Nȍvō Sèlo Palánječkō (Sisak, 585 stan.), Nȍvō Sèlo Pèrjasičkō (Duga Resa, 15 stan.), Nȍvō Sèlo Pòdravskō (Ludbreg, 278 stan.), Novosèlo Tẕnovačkō (Gospić, 112 stan.), Nȍvō Sèlo Žùmberačkō (Grad Zagreb, 51 stan.), Nȍvō Tòpōlje (Slavonski Brod, 223 stan.), Nȍvō Zvèčevo (Požega, 113 stan.)
◊ pr. (od imena i etnici), usp. Nȁjman (Međimurje, Z Slavonija, ← njem. Neumann): Nòković (Benkovac, Dubrovnik, S Dalmacija), Nòvačac (Novàčec) (Novska), Nòvačić (840, Lika, Z Slavonija, okolica Zagreba, Zagorje), Nòvāčki (Novàčkī) (160, Krapina, Zagorje, I Slavonija), Novàčko (Varaždin, Zagorje, Prigorje, Podravina), Nȍvāk (11990, Međimurje, Hvar, Zagorje, I Slavonija, najčešće češko prezime), Novákov (Buje, Istra), Nováković (5150, Kordun, Lika, S Dalmacija, Slavonija), Nóvić (150, Vinkovci, Istra, I Slavonija), Novìna (160, Donja Stubica, okolica Zagreba), Nòvinc (240, Delnice, Z Slavonija, Primorje), Nòvinić (120, Međimurje, Crikvenica), Novìnščāk (Novinščȃk) (Međimurje), Nóvko (110, Varaždin, Zagorje), Nóvković (920, Kordun, Lika, Pokuplje, Banovina), Nòvljaković (Novljáković) (Banovina), Nȍvosel (5040, Jastrebarsko, Varaždin, Pokuplje, Zagorje), Novosélac (530, Županja, Slavonija), Nȍvoselc (Sisak), Novosélec (950, Varaždin, Zagorje, okolica Zagreba), Novòselić (390, Valpovo, Samobor, I Slavonija, S Dalmacija), Novòsēlnik (Ivanec, Orahovica, Z Slavonija), Novosélović (Slavonski Brod), Nòvotnī (240, Z Slavonija, Posavina, ← češ.), Novotny (izg. Nòvotnī) (Zagorje, Podravina, ← češ.)
◊ top. (naselja): Nȍvī Grȃd (Slavonski Brod, 350 stan.), Nȍvī Grȁdac (Virovitica, 258 stan.), Nòvigrād na Dòbri (Duga Resa, 137 stan.), Nȍvō Bȑdo (Grad Zagreb, 115 stan.), Nȍvō Bȑdo Mrèžničkō (Duga Resa, 138 stan.), Nȍvō Kúsonje (Slatina, 48 stan.), Nȍvō Mjèsto (Sveti Ivan Zelina, 149 stan.), Nȍvō Nevèsīnje (Beli Manastir, 115 stan.), Nȍvō Òbilićevo (Virovitica, 172 stan.), Nȍvō Pètrovō Pȍlje (Orahovica, 177 stan.), Novosélci (Sisak, 77 stan.; Požega, 216 stan.), Nȍvō Sèlīšte (Petrinja, 301 stan.), Nȍvō Sèlo (Požega, 439 stan.; Čazma, 67 stan.; Pakrac, 191 stan.; Brač, 205 stan.), Novosèlo Bìlājskō (Gospić, 157 stan.), Nȍvō Sèlo Bosíljevskō (Duga Resa, 69 stan.), Nȍvō Sèlo Gàrešničkō (Garešnica, 88 stan.), Nȍvō Sèlo Glȋnskō (Glina, 239 stan.), Nȍvō Sèlo Korèničkō (Korenica, 78 stan.), Nȍvō Sèlo Làsinjskō (Gvozd, 91 stan.), Nȍvō Sèlo Lekèničkō (Velika Gorica, 31 stan.), Nȍvō Sèlo na Drȃvi (Čakovec, 608 stan.), Nȍvō Sèlo Ȍkićkō (Jastrebarsko, 149 stan.), Nȍvō Sèlo Palánječkō (Sisak, 585 stan.), Nȍvō Sèlo Pèrjasičkō (Duga Resa, 15 stan.), Nȍvō Sèlo Pòdravskō (Ludbreg, 278 stan.), Novosèlo Tẕnovačkō (Gospić, 112 stan.), Nȍvō Sèlo Žùmberačkō (Grad Zagreb, 51 stan.), Nȍvō Tòpōlje (Slavonski Brod, 223 stan.), Nȍvō Zvèčevo (Požega, 113 stan.)
Etimologija
✧ prasl. i stsl. novъ (rus. nóvyj, polj. nowy), lit. naujas ← ie. *newos (lat. novus, grč. néos)
