ȍko1
ȍko1 sr 〈G ȍka, N mn ȍči, G òčijū〉
Definicija
| 1. | anat. organ osjetila vida čovjeka i životinja |
| 2. | a. vrulja, podvodni izvor b. ekspr. gorsko jezero ledenjačkog porijekla |
Sintagma
∆ kravlje oči pren. velike, ali bezizražajne oči osobe;
kurje oko žulj na tabanu ili nožnom prstu;
morsko oko (mn morska oka) geogr. ledenjačko jezero, jezero u planini koje nastaje otapanjem ledenjaka;
riblje oko 1. (ob. mn) oči sive boje, katkada okrugla oblika, hladne oči osobe 2. optički fotografski efekt kojim se neka panorama, krajolik i sl. prikazuju u obliku sličnom nutrini kugle
kurje oko žulj na tabanu ili nožnom prstu;
morsko oko (mn morska oka) geogr. ledenjačko jezero, jezero u planini koje nastaje otapanjem ledenjaka;
riblje oko 1. (ob. mn) oči sive boje, katkada okrugla oblika, hladne oči osobe 2. optički fotografski efekt kojim se neka panorama, krajolik i sl. prikazuju u obliku sličnom nutrini kugle
Frazeologija
⃟ A. bacati prašinu u oči obmanjivati, varati prikazivanjem stvari ljepšima nego što jesu;
baciti oko (na koga, na što) 1. primijetiti, pogledati 2. željeti nešto dobiti; htjeti osvojiti djevojku;
bježi mi s očiju bježi da te ne vidim, makni mi se s pogleda;
gledati drugim očima tumačiti stvari na drugi način (nego prije ili nego tko drugi);
daleko od očiju daleko od srca posl. ljubav slabi od daljine;
gdje su mi (ti itd.) bile oči kako je moguće da nisam (nisi itd.) vidio, da nisi dobro gledao, bio sam (si itd.) slijep;
kad dođu vile očima kad se više nema kud, kad dođe do opasne situacije;
kao oko (oči) u glavi paziti što, čuvati što s najvećom pažnjom;
mnogo očiju mnogo nepotrebnih ili nepoželjnih svjedoka, mnogo onih koji što vide ili bi mogli vidjeti kad to nije poželjno;
mrak mu pao na oči obnevidio od srdžbe;
napariti oči, v. napariti ⃟;
(dati i sl.) na lijepe oči iron. dati na povjerenje;
oči ću ti (mu itd.) iskopati (kao prijetnja u ljutnji) osvetit ću se, nanijet ću ti zlo i sl.;
(susresti se, naći se) oči u oči (s kim) izravno se suočiti, susresti se tako da se ne može mimoići, suočiti se izravno s argumentima i protuargumentima, biti suočen s kim; licem u lice;
otvorenih očiju pažljivo, s pomnjom, pomnjivo, tako da se ostaje prisutan duhom i opaža ono što se neposredno događa ili zbiva;
pogledati činjenicama u oči suočiti se s činjenicama (istinom itd.);
preletjeti očima letimično pregledati neki tekst ili kakav drugi predložak;
prevrtati očima, prevrtati očima kao svraka na jugovini, v. kolutati ⃟;
puklo mi (ti itd.) je pred očima naglo sam shvatio; sasvim jasno mi se ukazalo kao splet činjenica koje prije nisu bile jasne; naglo mi se objasnilo; smjesta mi je postalo potpuno jasno;
san mi dolazi (ne dolazi) na oči mogu (ne mogu) zaspati;
skočiti (poskočiti, dobiti) u (čijim) očima postići bolje mišljenje o sebi, podići svoju reputaciju [kad cure vide da znaš skuhati kavu skočit ćeš u njihovim očima];
slijep kod (zdravih) očiju 1. nepismen 2. onaj koji je potpuno neobaviješten;
(gledati) slušati razrogačenih očiju gledati (slušati) u čudu, ostati zapanjen onim što se vidi ili čuje, jako se čuditi (o onome što se vidi ili čuje), katkada što se doživi bilo kojim osjetilom kao veliko iznenađenje (njuhom, okusom, opipom);
upadati u oči biti vrlo uočljiv, napadan;
u strahu su velike oči posl. strah čini stvari još strašnijima;
varaju me oči ne mogu vjerovati osjetilu vida, ne vidim dobro;
(imati) veće oči od želuca 1. htjeti pojesti čega dobrog ili slasnog više nego što može stati u želudac 2. pren. imati veće želje od mogućnosti, više htjeti nego moći; velike su oči (tamo) 3. postoji znatiželja, netko želi sve vidjeti, ne treba sve pokazati (da drugi vide) 4. postoji zavist, netko je zavidan, netko ima velike oči;
više očiju više vidi posl. više ljudi će bolje zapaziti sve pojedinosti i donijeti bolje zaključke;
vrana vrani oči (ju) ne vadi loš lošemu ne čini zla, po zlu slični složni su među sobom;
zamazati oči kome zavarati koga nekom površnom radnjom;
zatvorenih očiju 1. opr. otvorenih očiju 2. s lakoćom, bez pripreme ili posebne upotrebe znanja, koristeći se velikim iskustvom [ja mogu motor rastaviti zatvorenih očiju];
B. držati na oku paziti na koga, kontrolirati što radi, ne dati da se izgubi s vida;
dokle oko seže dokle seže pogled;
gledati ispod oka gledati tako da se ne primijeti;
gutati očima požudno, željno gledati;
gurnuti prst u oko (komu) pren. dovesti koga u vrlo nezgodnu situaciju, učiniti da bude nemoćan, matirati ga, zabiti cviku komu;
imati oko 1. dobro zamjećivati 2. imati osjećaj za lijepo;
kud će suza nego na oko posl. svoj svome (će najradije pomoći);
kud on (ona) okom on (ona) skokom vrlo poslušan, skače na svaki mig;
mudroj glavi jedno oko dosta posl. pametnome i bistrome ne treba mnogo objašnjavati;
nema oka za svjedoka nitko neće vidjeti, nema koga da vidi, nema onoga tko bi rekao da je vidio (a vidio je), svi će prešutjeti što su vidjeli;
oko za oko, zub za zub posl. osveta;
s (iz) oka s (iz) boka učiniti što na svaki način, iskoristiti sve mogućnosti, smoći što nalazeći posljednje mogućnosti, najskrivenije rezerve i sl.;
u oko bi stalo vrlo je malo, sitno je, manje nego što bi smjelo biti [čorba ritka a šalica plitka, mesa malo u oko bi stalo vojnička rugalica u austrougarskoj vojsci];
zapeti za oko kome biti uočen, svidjeti se komu [one cipele u izlogu zapele su mi za oko];
zavadio bi dva oka u glavi posvadio bi i najbolje prijatelje (tako je sklon spletkama, zametanju svađe);
zažmiriti na jedno oko praviti se nevješt, ne htjeti vidjeti sve što bi trebalo
baciti oko (na koga, na što) 1. primijetiti, pogledati 2. željeti nešto dobiti; htjeti osvojiti djevojku;
bježi mi s očiju bježi da te ne vidim, makni mi se s pogleda;
gledati drugim očima tumačiti stvari na drugi način (nego prije ili nego tko drugi);
daleko od očiju daleko od srca posl. ljubav slabi od daljine;
gdje su mi (ti itd.) bile oči kako je moguće da nisam (nisi itd.) vidio, da nisi dobro gledao, bio sam (si itd.) slijep;
kad dođu vile očima kad se više nema kud, kad dođe do opasne situacije;
kao oko (oči) u glavi paziti što, čuvati što s najvećom pažnjom;
mnogo očiju mnogo nepotrebnih ili nepoželjnih svjedoka, mnogo onih koji što vide ili bi mogli vidjeti kad to nije poželjno;
mrak mu pao na oči obnevidio od srdžbe;
napariti oči, v. napariti ⃟;
(dati i sl.) na lijepe oči iron. dati na povjerenje;
oči ću ti (mu itd.) iskopati (kao prijetnja u ljutnji) osvetit ću se, nanijet ću ti zlo i sl.;
(susresti se, naći se) oči u oči (s kim) izravno se suočiti, susresti se tako da se ne može mimoići, suočiti se izravno s argumentima i protuargumentima, biti suočen s kim; licem u lice;
otvorenih očiju pažljivo, s pomnjom, pomnjivo, tako da se ostaje prisutan duhom i opaža ono što se neposredno događa ili zbiva;
pogledati činjenicama u oči suočiti se s činjenicama (istinom itd.);
preletjeti očima letimično pregledati neki tekst ili kakav drugi predložak;
prevrtati očima, prevrtati očima kao svraka na jugovini, v. kolutati ⃟;
puklo mi (ti itd.) je pred očima naglo sam shvatio; sasvim jasno mi se ukazalo kao splet činjenica koje prije nisu bile jasne; naglo mi se objasnilo; smjesta mi je postalo potpuno jasno;
san mi dolazi (ne dolazi) na oči mogu (ne mogu) zaspati;
skočiti (poskočiti, dobiti) u (čijim) očima postići bolje mišljenje o sebi, podići svoju reputaciju [kad cure vide da znaš skuhati kavu skočit ćeš u njihovim očima];
slijep kod (zdravih) očiju 1. nepismen 2. onaj koji je potpuno neobaviješten;
(gledati) slušati razrogačenih očiju gledati (slušati) u čudu, ostati zapanjen onim što se vidi ili čuje, jako se čuditi (o onome što se vidi ili čuje), katkada što se doživi bilo kojim osjetilom kao veliko iznenađenje (njuhom, okusom, opipom);
upadati u oči biti vrlo uočljiv, napadan;
u strahu su velike oči posl. strah čini stvari još strašnijima;
varaju me oči ne mogu vjerovati osjetilu vida, ne vidim dobro;
(imati) veće oči od želuca 1. htjeti pojesti čega dobrog ili slasnog više nego što može stati u želudac 2. pren. imati veće želje od mogućnosti, više htjeti nego moći; velike su oči (tamo) 3. postoji znatiželja, netko želi sve vidjeti, ne treba sve pokazati (da drugi vide) 4. postoji zavist, netko je zavidan, netko ima velike oči;
više očiju više vidi posl. više ljudi će bolje zapaziti sve pojedinosti i donijeti bolje zaključke;
vrana vrani oči (ju) ne vadi loš lošemu ne čini zla, po zlu slični složni su među sobom;
zamazati oči kome zavarati koga nekom površnom radnjom;
zatvorenih očiju 1. opr. otvorenih očiju 2. s lakoćom, bez pripreme ili posebne upotrebe znanja, koristeći se velikim iskustvom [ja mogu motor rastaviti zatvorenih očiju];
B. držati na oku paziti na koga, kontrolirati što radi, ne dati da se izgubi s vida;
dokle oko seže dokle seže pogled;
gledati ispod oka gledati tako da se ne primijeti;
gutati očima požudno, željno gledati;
gurnuti prst u oko (komu) pren. dovesti koga u vrlo nezgodnu situaciju, učiniti da bude nemoćan, matirati ga, zabiti cviku komu;
imati oko 1. dobro zamjećivati 2. imati osjećaj za lijepo;
kud će suza nego na oko posl. svoj svome (će najradije pomoći);
kud on (ona) okom on (ona) skokom vrlo poslušan, skače na svaki mig;
mudroj glavi jedno oko dosta posl. pametnome i bistrome ne treba mnogo objašnjavati;
nema oka za svjedoka nitko neće vidjeti, nema koga da vidi, nema onoga tko bi rekao da je vidio (a vidio je), svi će prešutjeti što su vidjeli;
oko za oko, zub za zub posl. osveta;
s (iz) oka s (iz) boka učiniti što na svaki način, iskoristiti sve mogućnosti, smoći što nalazeći posljednje mogućnosti, najskrivenije rezerve i sl.;
u oko bi stalo vrlo je malo, sitno je, manje nego što bi smjelo biti [čorba ritka a šalica plitka, mesa malo u oko bi stalo vojnička rugalica u austrougarskoj vojsci];
zapeti za oko kome biti uočen, svidjeti se komu [one cipele u izlogu zapele su mi za oko];
zavadio bi dva oka u glavi posvadio bi i najbolje prijatelje (tako je sklon spletkama, zametanju svađe);
zažmiriti na jedno oko praviti se nevješt, ne htjeti vidjeti sve što bi trebalo
Onomastika
♦ Òkan m. os. ime, zast.; isto: Ȍketa, Ȍkoje zast.
◊ pr. (od imena i nadimačka): Ȍčić (360, Zabok, Zagreb i okolica, Prigorje, v. i otac), Očìgrija (Kostajnica, Banovina), Ȍčko (250, Pregrada, Beli Manastir, Zagorje), Okánović (180, Labin, Primorje, I Slavonija), Òkičić (Karlovac, Pokuplje), Ȍkić (130, Ludbreg, Istra, Primorje, Kordun), Òkun (110, Varaždin, Čakovec, Zagorje)
◊ pr. (od imena i nadimačka): Ȍčić (360, Zabok, Zagreb i okolica, Prigorje, v. i otac), Očìgrija (Kostajnica, Banovina), Ȍčko (250, Pregrada, Beli Manastir, Zagorje), Okánović (180, Labin, Primorje, I Slavonija), Òkičić (Karlovac, Pokuplje), Ȍkić (130, Ludbreg, Istra, Primorje, Kordun), Òkun (110, Varaždin, Čakovec, Zagorje)
Etimologija
✧ prasl. i stsl. oko (rus. óko, polj. oko), lit. akis ← ie. *h3ekw- (lat. oculus, got. augo)
