mìstērīj
mìstērīj (mistȇrīj) m
Izvedeni oblici
| jednina | |
|---|---|
| N | misterij |
| G | misterija |
| D | misteriju |
| A | misterij |
| V | misteriju |
| L | misteriju |
| I | misterijem |
| množina | |
| N | misteriji |
| G | misterija |
| D | misterijima |
| A | misterije |
| V | misteriji |
| L | misterijima |
| I | misterijima |
| jednina | |
| N | misterij |
| G | misterija |
| D | misteriju |
| A | misterij |
| V | misteriju |
| L | misteriju |
| I | misterijem |
| množina | |
| N | misteriji |
| G | misterija |
| D | misterijima |
| A | misterije |
| V | misteriji |
| L | misterijima |
| I | misterijima |
Definicija
| 1. | ono što se u potpunosti ne može razumjeti ili nije razumljivo; tajna |
| 2. | misteriozna, tajnovita odlika čijeg karaktera |
| 3. | rel. a. vjerska istina koja je objavljena samo izabranima b. kršć. ono o čemu ne postoji potpuna i odgovarajuća spoznaja (npr. postojanje triju osoba u Bogu); otajstvo |
| 4. | kasniji razvojni oblik liturgijske drame (od 14. do 17. st.); bila je vrlo omiljena nabožna pučka priredba |
Sintagma
∆ poganski (antički) misterij pov. rel. kultovi koji su postojali u vrijeme ranog kršćanstva (misteriji Izide, Mitre, Dioniza itd.) u kojima su sudjelovali samo posvećeni; u nekim aspektima slični kršćanstvu (mitska sudbina Boga predstavlja se i izvršava u anamnezi);
misteriji života Isusova kat. 1. u užem smislu inkarnacija, križ i uskrsnuće 2. u širem smislu, svi događaji Isusova života koji potom predstavljaju izjavu vjere i slavljenja
misteriji života Isusova kat. 1. u užem smislu inkarnacija, križ i uskrsnuće 2. u širem smislu, svi događaji Isusova života koji potom predstavljaju izjavu vjere i slavljenja
Etimologija
✧ lat. mysterium ← grč. mystḗrion: tajna svetkovina ≃ mýstēs: posvećen; mystikós: koji je u vezi s misterijama
