ljúbiti
ljúbiti (koga, što, se) nesvrš. 〈prez. ljẉbīm (se), pril. sad. ljúbēći (se), prid. trp. ljẉbljen, gl. im. ljúbljēnje〉
Izvedeni oblici
| Nesvršeni | |
|---|---|
| infinitiv | |
| ljubiti | |
| prezent | |
| jednina | |
| 1. | ljubim |
| 2. | ljubiš |
| 3. | ljubi |
| množina | |
| 1. | ljubimo |
| 2. | ljubite |
| 3. | ljube |
| futur | |
| jednina | |
| 1. | ljubit ću |
| 2. | ljubit ćeš |
| 3. | ljubit će |
| množina | |
| 1. | ljubit ćemo |
| 2. | ljubit ćete |
| 3. | ljubit će |
| imperfekt | |
| jednina | |
| 1. | ljubljah |
| 2. | ljubljaše |
| 3. | ljubljaše |
| množina | |
| 1. | ljubljasmo |
| 2. | ljubljaste |
| 3. | ljubljahu |
| perfekt | |
| jednina | |
| 1. | ljubio sam |
| 2. | ljubio si |
| 3. | ljubio je |
| množina | |
| 1. | ljubili smo |
| 2. | ljubili ste |
| 3. | ljubili su |
| pluskvamperfekt | |
| jednina | |
| 1. | bio sam ljubio |
| 2. | bio si ljubio |
| 3. | bio je ljubio |
| množina | |
| 1. | bili smo ljubili |
| 2. | bili ste ljubili |
| 3. | bili su ljubili |
| imperativ | |
| jednina | |
| 2. | ljubi |
| množina | |
| 1. | ljubimo |
| 2. | ljubite |
| glagolski prilog sadašnji | |
| ljubeći | |
| glagolski pridjev aktivni | |
| ljubio, ljubila, ljubilo | |
| ljubili, ljubile, ljubila | |
| glagolski pridjev pasivni | |
| ljubljen, ljubljena, ljubljeno | |
| ljubljeni, ljubljene, ljubljena | |
Definicija
| 1. | dodirom usana izražavati ljubav, poštovanje ili naklonost [ljubiti u lice]; cjelivati (se) |
| 2. | a. osjećati ljubav (naklonost, privrženost, vezanost) prema osobi suprotnoga spola [ljubiti djevojku] b. bibl. knjiš. osjećati solidarnost, vezanost [ljubiti Isusa; ljubiti bližnjega svoga]; poštovati, slijediti, voljeti |
Frazeologija
⃟ ljubiti se kroz kamiš javno pokazivati ljubaznost i uvažavanje, a živjeti u mržnji ili neprijateljstvu
Onomastika
♦ m. os. imena (narodna): Ljùban, Ljùbibrat zast., Ljȕbimīr, Ljȕbivoj, Ljȕbmīr, Ljȕbomil, Ljȕbomīr (te imena kojima je ta osnova drugim članom): Bȍgoljub, Drȁgoljub, Rȍdoljub; hip.: Ljùbiša, Ljúbo; ž. os. imena: Ljȕbica (ne od imena cvijeta); hip.: Ljúba
◊ pr. (od imena i etnici): Júbić (Ivanić Grad, Hvar), Ljúba (110, Šibenik, sred. Dalmacija, Zagorje), Ljȕbāj (Zagreb, Krapina), Ljùban (Dubrovnik, J Dalmacija), Ljùbanić (Vukovar, Zadar), Ljubánović (340, S Dalmacija, Pokuplje, Z Slavonija), Ljùbas (380, I Slavonija, Primorje, sred. Dalmacija), Ljùbej (160, Zabok, I Slavonija), Ljùbek (310, Varaždin, Zagorje, Pokuplje), Ljubénko (100, Dubrovnik, Pokuplje), Ljubénkov (Kaštela, sred. Dalmacija, Zagorje), Ljubénković (Kostajnica, Banovina, Posavina), Ljùbešić (100, Poreč, Petrinja, Istra, Banovina), Ljùbetić (230, Split, sred. Dalmacija, Pokuplje, Primorje), Ljùbibratić (Dubrovnik, Split), Ljȕbica (170, Split, sred. Dalmacija), Ljȕbičić (2630, Imotski, Dalmacija, Zagora, Banovina, Kordun), Ljȕbić (Ljúbić) (2390, Zagorje, sred. Dalmacija, Podravina), Ljȕbićić (Rijeka, Vinkovci, Imotski), Ljubìjankić (Slunj, Velika Gorica), Ljȕbimīr (Dubrovnik), Ljúbin (Zadar), Ljubisávljević (Jastrebarsko, I Slavonija, Primorje), Ljùbišić (470, Dvor, Dubrovnik, Banovina), Ljȕbković (Šibenik, sred. i S Dalmacija), Ljubljánović (Našice, Zaprešić), Ljúbo (Osijek, Kaštela, Pula), Ljubobrátović (140, Otočac, Gorski kotar, Primorje), Ljȕboja (Vinkovci, Istra, Zagora, Slavonija), Ljubójević (590, Lika, Banovina, Posavina, Slavonija), Ljȕbomīr (Split, Županja, S Dalmacija), Ljubomírac (Dubrovnik), Ljubomírović (Osijek, Zadar), Ljubòtina (100, Otočac, Lika, Primorje, Posavina), Ljẉbović (150, Knin, Lika, S Dalmacija, Primorje), Ljùbūnčić (Sesvete, Split)
◊ top.: Ljȕbāč (Zadar, Knin, Dubrovnik, moguće je i hidronimijsko tumačenje), Ljubánović (Karlovac), Ljȕbaš (Gorski kotar), Ljȕbča (Karlovac), Ljúbići (sred. Dalmacija), Ljȕbičići (Makarska), Ljȕbovac (Split) itd.
◊ pr. (od imena i etnici): Júbić (Ivanić Grad, Hvar), Ljúba (110, Šibenik, sred. Dalmacija, Zagorje), Ljȕbāj (Zagreb, Krapina), Ljùban (Dubrovnik, J Dalmacija), Ljùbanić (Vukovar, Zadar), Ljubánović (340, S Dalmacija, Pokuplje, Z Slavonija), Ljùbas (380, I Slavonija, Primorje, sred. Dalmacija), Ljùbej (160, Zabok, I Slavonija), Ljùbek (310, Varaždin, Zagorje, Pokuplje), Ljubénko (100, Dubrovnik, Pokuplje), Ljubénkov (Kaštela, sred. Dalmacija, Zagorje), Ljubénković (Kostajnica, Banovina, Posavina), Ljùbešić (100, Poreč, Petrinja, Istra, Banovina), Ljùbetić (230, Split, sred. Dalmacija, Pokuplje, Primorje), Ljùbibratić (Dubrovnik, Split), Ljȕbica (170, Split, sred. Dalmacija), Ljȕbičić (2630, Imotski, Dalmacija, Zagora, Banovina, Kordun), Ljȕbić (Ljúbić) (2390, Zagorje, sred. Dalmacija, Podravina), Ljȕbićić (Rijeka, Vinkovci, Imotski), Ljubìjankić (Slunj, Velika Gorica), Ljȕbimīr (Dubrovnik), Ljúbin (Zadar), Ljubisávljević (Jastrebarsko, I Slavonija, Primorje), Ljùbišić (470, Dvor, Dubrovnik, Banovina), Ljȕbković (Šibenik, sred. i S Dalmacija), Ljubljánović (Našice, Zaprešić), Ljúbo (Osijek, Kaštela, Pula), Ljubobrátović (140, Otočac, Gorski kotar, Primorje), Ljȕboja (Vinkovci, Istra, Zagora, Slavonija), Ljubójević (590, Lika, Banovina, Posavina, Slavonija), Ljȕbomīr (Split, Županja, S Dalmacija), Ljubomírac (Dubrovnik), Ljubomírović (Osijek, Zadar), Ljubòtina (100, Otočac, Lika, Primorje, Posavina), Ljẉbović (150, Knin, Lika, S Dalmacija, Primorje), Ljùbūnčić (Sesvete, Split)
◊ top.: Ljȕbāč (Zadar, Knin, Dubrovnik, moguće je i hidronimijsko tumačenje), Ljubánović (Karlovac), Ljȕbaš (Gorski kotar), Ljȕbča (Karlovac), Ljúbići (sred. Dalmacija), Ljȕbičići (Makarska), Ljȕbovac (Split) itd.
Etimologija
✧ prasl. i stsl. ljubiti (rus. ljubít', polj. lubić), lit. liaupsinti: hvaliti ← ie. *lewbh- (lat. libet, lubet: odgovara, skr. lubhyati: žudi)
