ráditi
ráditi nesvrš. 〈prez. rȃdīm, pril. sad. rádēći, prid. trp. rȃđen, gl. im. ráđēnje〉
Izvedeni oblici
| Nesvršeni | |
|---|---|
| infinitiv | |
| raditi | |
| prezent | |
| jednina | |
| 1. | radim |
| 2. | radiš |
| 3. | radi |
| množina | |
| 1. | radimo |
| 2. | radite |
| 3. | rade |
| futur | |
| jednina | |
| 1. | radit ću |
| 2. | radit ćeš |
| 3. | radit će |
| množina | |
| 1. | radit ćemo |
| 2. | radit ćete |
| 3. | radit će |
| imperfekt | |
| jednina | |
| 1. | rađah |
| 2. | rađaše |
| 3. | rađaše |
| množina | |
| 1. | rađasmo |
| 2. | rađaste |
| 3. | rađahu |
| perfekt | |
| jednina | |
| 1. | radio sam |
| 2. | radio si |
| 3. | radio je |
| množina | |
| 1. | radili smo |
| 2. | radili ste |
| 3. | radili su |
| pluskvamperfekt | |
| jednina | |
| 1. | bio sam radio |
| 2. | bio si radio |
| 3. | bio je radio |
| množina | |
| 1. | bili smo radili |
| 2. | bili ste radili |
| 3. | bili su radili |
| imperativ | |
| jednina | |
| 2. | radi |
| množina | |
| 1. | radimo |
| 2. | radite |
| glagolski prilog sadašnji | |
| radeći | |
| glagolski pridjev aktivni | |
| radio, radila, radilo | |
| radili, radile, radila | |
| glagolski pridjev pasivni | |
| rađen, rađena, rađeno | |
| rađeni, rađene, rađena | |
Definicija
| 1. | (što) a. obavljati posao, sustavno ulagati napore da se postigne neki rezultat b. biti zauzet poslom, biti angažiran na poslu [raditi kao konj (mazga), žarg. teško, mnogo raditi] c. baviti se nekom djelatnošću kao zanimanjem, obavljati neku djelatnost uz naknadu [raditi u školi, tvornici] |
| 2. | (oko čega, na čemu) truditi se oko čega, nastojati da što uspije [on radi na našoj stvari]; djelovati, činiti, postupati |
| 3. | () a. biti u stanju aktivnog djelovanja; funkcionirati, obavljati poslovnu aktivnost; poslovati b. lov. tražiti i podizati divljač (o psu) |
| 4. | (3. l. jd) (u raznim vezama riječi) u zn. da djeluje riječ uz koji gl. raditi stoji, da se pojavljuju posljedice, da se osjeća prisutnost čega [strah radi zavladao je strah; vrijeme radi dolaze promjene s protjecanjem vremena]; činiti svoje |
Frazeologija
⃟ o čemu se radi? pitanje kad se što ne razumije ili ne zna;
raditi čuda stvarati nered, zbrku, neugodnu situaciju;
raditi ispod žita raditi potajno;
raditi kod Resa pov. lokal. (u šali) biti nezaposlen (pren. gaziti asfalt, koji u Zagrebu postavlja A. Res);
raditi na komad primati nagradu prema obavljenom proizvodnom poslu;
raditi nogama i rukama svim snagama;
raditi na svoju ruku raditi mimo volje, želje ili dogovora s drugima;
raditi po učinku obavljati posao uz nagradu koja se određuje prema rezultatu rada;
raditi preko koljena površno;
raditi zemlju obrađivati njivu, baviti se poljoprivredom, obavljati poslove na zemlji (sijati, orati itd.);
radi se o riječi koje kažu o čemu se govori, što je predmet razgovora ili što je problem [tu se radi o ljudskim životima a vi raspredate svoje teorije];
što da se radi? u situaciji kad se ništa ne može izmijeniti;
što (šta) radiš (radite)? kako si (ste)?;
šta (što) radiš! uzvik u obliku pitanja koje ne traži odgovor kao upozorenje da se nešto loše radi, da se upravo griješi i sl. i da se odmah prestane;
zlo rađenje gotovo suđenje posl.
raditi čuda stvarati nered, zbrku, neugodnu situaciju;
raditi ispod žita raditi potajno;
raditi kod Resa pov. lokal. (u šali) biti nezaposlen (pren. gaziti asfalt, koji u Zagrebu postavlja A. Res);
raditi na komad primati nagradu prema obavljenom proizvodnom poslu;
raditi nogama i rukama svim snagama;
raditi na svoju ruku raditi mimo volje, želje ili dogovora s drugima;
raditi po učinku obavljati posao uz nagradu koja se određuje prema rezultatu rada;
raditi preko koljena površno;
raditi zemlju obrađivati njivu, baviti se poljoprivredom, obavljati poslove na zemlji (sijati, orati itd.);
radi se o riječi koje kažu o čemu se govori, što je predmet razgovora ili što je problem [tu se radi o ljudskim životima a vi raspredate svoje teorije];
što da se radi? u situaciji kad se ništa ne može izmijeniti;
što (šta) radiš (radite)? kako si (ste)?;
šta (što) radiš! uzvik u obliku pitanja koje ne traži odgovor kao upozorenje da se nešto loše radi, da se upravo griješi i sl. i da se odmah prestane;
zlo rađenje gotovo suđenje posl.
Etimologija
✧ vidi rȃd1
