psihològija
psihològija ž
Izvedeni oblici
| jednina | |
|---|---|
| N | psihologija |
| G | psihologije |
| D | psihologiji |
| A | psihologiju |
| V | psihologijo |
| L | psihologiji |
| I | psihologijom |
| množina | |
| N | psihologije |
| G | psihologija |
| D | psihologijama |
| A | psihologije |
| V | psihologije |
| L | psihologijama |
| I | psihologijama |
Definicija
| 1. | znanost koja proučava duševni život i duševne procese, njihovo nastajanje i očitovanje [individualna psihologija] |
| 2. | razg. a. meton. razlog psihološke prirode za kakav postupak [to je stvar psihologije; to je psihologija] b. ukupno djelovanje karaktera, temperamenta, navika, mentaliteta i morala [ima svoju psihologiju; psihologija mase; psihologija potrošača; psihologija starenja] |
Sintagma
∆ eksperimentalna psihologija grana psihologije koja se bavi znanstvenim ispitivanjem, razvojem i procjenom psiholoških načela, osobito kada je riječ o proučavanju ljudskog i životinjskog ponašanja u laboratorijskim uvjetima
Etimologija
✧ nlat. psychologia ← psychiologia (oblik prvi put potvrđen kod Marka Marulića) ≃ grč. psykhḗ: duša + -logija
