pȕcati1
pȕcati1 nesvrš. 〈prez. pȕcām, pril. sad. -ajūći, gl. im. -ānje〉
Izvedeni oblici
| Nesvršeni | |
|---|---|
| infinitiv | |
| pucati | |
| prezent | |
| jednina | |
| 1. | pucam |
| 2. | pucaš |
| 3. | puca |
| množina | |
| 1. | pucamo |
| 2. | pucate |
| 3. | pucaju |
| futur | |
| jednina | |
| 1. | pucat ću |
| 2. | pucat ćeš |
| 3. | pucat će |
| množina | |
| 1. | pucat ćemo |
| 2. | pucat ćete |
| 3. | pucat će |
| imperfekt | |
| jednina | |
| 1. | pucah |
| 2. | pucaše |
| 3. | pucaše |
| množina | |
| 1. | pucasmo |
| 2. | pucaste |
| 3. | pucahu |
| perfekt | |
| jednina | |
| 1. | pucao sam |
| 2. | pucao si |
| 3. | pucao je |
| množina | |
| 1. | pucali smo |
| 2. | pucali ste |
| 3. | pucali su |
| pluskvamperfekt | |
| jednina | |
| 1. | bio sam pucao |
| 2. | bio si pucao |
| 3. | bio je pucao |
| množina | |
| 1. | bili smo pucali |
| 2. | bili ste pucali |
| 3. | bili su pucali |
| imperativ | |
| jednina | |
| 2. | pucaj |
| množina | |
| 1. | pucajmo |
| 2. | pucajte |
| glagolski prilog sadašnji | |
| pucajući | |
| glagolski pridjev aktivni | |
| pucao, pucala, pucalo | |
| pucali, pucale, pucala | |
Definicija
| 1. | () a. dobivati pukotine b. razlomiti se na dijelove, rascijepiti se [staklo/daska/kora puca] |
| 2. | (u koga, u što, na koga) a. gađati iz vatrenog oružja b. sport udariti loptu nogom ili baciti rukom nastojeći postići pogodak (u sportskim igrama) |
| 3. | žarg. a. (na koga) aludirati b. (na što) nastojati dokopati se koga/čega, postići kakav položaj |
| 4. | pod pritiskom iznutra ili na dodir izvana izbacivati tekući sadržaj (o plodovima) [šljiva puca, grožđe puca] |
Frazeologija
⃟ čovjek bi pucao (kad to vidi i sl.) to je užasna nepravda, sramota koja izaziva gnjev;
(danas, noćas) drvo puca velika je hladnoća;
pogled puca (na što, na sve strane) pogled se širi na daljinu, vidi se sve do;
pucalo grmilo (o namjeri da se što učini) po (d) svaku cijenu, i u najgorim okolnostima, ma što da se dogodi, bez obzira na uvjete i posljedice, ništa me neće spriječiti [pucalo grmilo, ja sutra putujem];
puca mi prsluk, v. prsluk ⃟;
puca mu srce za kim, za čim vrlo je žalostan, jako žali;
pucati na visoko ima neodmjerene želje (u traženju partnera, u želji za napredovanjem u službi itd.);
pucati od zavisti biti jako zavidan;
pucati od zdravlja biti čvrsta zdravlja;
pucati pred očima (komu) postajati jasnim;
(da) sve puca dodatak uz tekst u zn. opisa jakog intenziteta radnje, zbivanja ili stanja; na veliko, da se praši, sve u šesnaest
(danas, noćas) drvo puca velika je hladnoća;
pogled puca (na što, na sve strane) pogled se širi na daljinu, vidi se sve do;
pucalo grmilo (o namjeri da se što učini) po (d) svaku cijenu, i u najgorim okolnostima, ma što da se dogodi, bez obzira na uvjete i posljedice, ništa me neće spriječiti [pucalo grmilo, ja sutra putujem];
puca mi prsluk, v. prsluk ⃟;
puca mu srce za kim, za čim vrlo je žalostan, jako žali;
pucati na visoko ima neodmjerene želje (u traženju partnera, u želji za napredovanjem u službi itd.);
pucati od zavisti biti jako zavidan;
pucati od zdravlja biti čvrsta zdravlja;
pucati pred očima (komu) postajati jasnim;
(da) sve puca dodatak uz tekst u zn. opisa jakog intenziteta radnje, zbivanja ili stanja; na veliko, da se praši, sve u šesnaest
Etimologija
✧ vidi pȕknuti
