Hrvatski jezični portal

jednina
N	sredina
G	sredine
D	sredini
A	sredinu
V	sredino
L	sredini
I	sredinom
množina
N	sredine
G	sredina
D	sredinama
A	sredine
V	sredine
L	sredinama
I	sredinama

Definicija

1.	dio podjednako udaljen od krajeva ili rubova [sredina kruha (bez kore); sredina igrališta; sredina terena; gađati u sredinu mete ili figure]
2.	uvjeti u kojima se živi [životna sredina; radna sredina; društvena sredina]; okolina
3.	ovlaš naznačena dužina ili trajanje oko točne sredine koja bi se mogla izraziti mjerom [sredina kolovoza dani o. 15. kolovoza; sredinom mjeseca (siječnja itd.); sredinom godine; sredinom stoljeća (uz duže, u svijesti govornika jasno određene odsjeke u protjecanju vremena)]
4.	mat. funkcija koja zadanim realnim brojevima pridružuje njihovu srednju vrijednost definiranu na određeni način [aritmetička sredina; geometrijska sredina; harmonijska sredina]

Onomastika

♦ pr. (etnici): Sredánović (Poreč, Dubrovnik), Srédić (110, Zagreb, Sisak, Primorje), Srednosélec (220, Ivanec, Koprivnica, Vinkovci), Srȅdoja (Zagreb, Sesvete, Drniš), Sredójević (Vukovar, Rijeka)
◊ top. (naselja): Sredìce Gȏrnjē (Bjelovar, 260 stan.), Srȅdnjā Diklènica (Bjelovar, 61 stan.), Srȅdnjā Drȁga (Čabar, 33 stan.), Srȅdnjā Gòra (Korenica, 115 stan.), Srȅdnjā Kràšićevica (Delnice, 1 stan.), Srȅdnjā Memìnskā (Hrvatska Kostajnica, 169 stan.), Srȅdnjā Vèlikā (Vrbovec, 90 stan.), Srèdnjāk (Jastrebarsko, 68 stan.), Srȅdnjē Mokrìce (Petrinja, 46 stan.), Srȅdnjē Prìlīšće (Duga Resa, 59 stan.), Srȅdnjē Sèlo (Split, 150 stan.; Požega, 261 stan.), Srȅdnjī Bȏrki (Daruvar, 3 stan.), Srȅdnjī Dùbovec (Križevci, 127 stan.), Srȅdnjī Gràhovljāni (Pakrac, 43 stan.), Srȅdnjī Lìpovac (Nova Gradiška, 487 stan.), Srȅdnjī Mȍsti (Bjelovar, 131 stan.), Srȅdnjī Pòloj (Duga Resa, 47 stan.)