struktúra
struktúra ž
Izvedeni oblici
| jednina | |
|---|---|
| N | struktura |
| G | strukture |
| D | strukturi |
| A | strukturu |
| V | strukturo |
| L | strukturi |
| I | strukturom |
| množina | |
| N | strukture |
| G | struktura |
| D | strukturama |
| A | strukture |
| V | strukture |
| L | strukturama |
| I | strukturama |
Definicija
| 1. | a. unutrašnji raspored sastavnih dijelova neke cjeline, skup kojemu su dijelovi povezani odnosima ovisnosti b. lingv. uređenost i organiziranost svih elemenata jednog jezika [fonemska struktura; morfemska struktura; sintaktička struktura] |
| 2. | organizacija, način na koji je jedna cjelina složena od elemenata ili pojedinosti koje pritom ne gube svoju prepoznatljivost; ustrojstvo, ustroj, sustav, građa [zrnata struktura; kemijska struktura; jezična struktura] |
| 3. | određena konstrukcija, kao most, građevina i sl. |
Etimologija
✧ lat. structura ≃ structus: sastavljen ← struere: sastaviti
