tȃbor
tȃbor m
| jednina | |
|---|---|
| N | tabor |
| G | tabora |
| D | taboru |
| A | tabor |
| V | taboru / tabore |
| L | taboru |
| I | taborom |
| množina | |
| N | tabori |
| G | tabora |
| D | taborima |
| A | tabore |
| V | tabori |
| L | taborima |
| I | taborima |
| 1. | pov. a. otvoren prostor na kojem se privremeno prebiva (ob. vojska); bivak b. na takvu mjestu podignut logor [rimski tabor] |
| 2. | pren. a. jedna od zaraćenih ili suprotstavljenih strana ili sila [prijeći u neprijateljski tabor] b. čvrsto povezana cjelina [feministički tabor]; blok |
| 3. | pov. osnovna organizacija ustaškog pokreta u NDH, najniža u hijerarhiji (tabor, logor, stožer, glavni ustaški stan) |
| 4. | (Tabor) geogr. bibl. brdo poviše Nazareta (Galileja, Izrael), 562 m, prema predaji mjesto Isusova Preobraženja (Marko 9, 2—8) |