slȕčāj
slȕčāj m 〈N mn -i/slȕčajevi〉
jednina | |
---|---|
N | slučaj |
G | slučaja |
D | slučaju |
A | slučaj |
V | slučaju |
L | slučaju |
I | slučajem |
množina | |
N | slučajevi |
G | slučajeva |
D | slučajevima |
A | slučajeve |
V | slučajevi |
L | slučajevima |
I | slučajevima |
1. | stjecaj okolnosti u kojem ne postoji odnos uzroka i posljedice [to je čist slučaj] |
2. | pojava, pojedinačno iskazivanje, ostvarivanje ili očitovanje čega [slučaj zaraze; slučaj prijeloma noge] |
3. | prilika, pogodnost [za slučaj (da...) ako se dogodi, ako budu takve okolnosti] |