sȍcijālan
sȍcijālan prid. 〈odr. -lnī〉
Izvedeni oblici
| Pozitiv - neodr. | |
|---|---|
| muški rod | |
| jednina | |
| N | socijalan |
| G | socijalna |
| D | socijalnu |
| A | socijalna / socijalan |
| V | socijalni |
| L | socijalnu |
| I | socijalnim |
| množina | |
| N | socijalni |
| G | socijalnih |
| D | socijalnim / socijalnima |
| A | socijalne |
| V | socijalni |
| L | socijalnim / socijalnima |
| I | socijalnim / socijalnima |
| srednji rod | |
| jednina | |
| N | socijalno |
| G | socijalna |
| D | socijalnu |
| A | socijalno |
| V | socijalno |
| L | socijalnu |
| I | socijalnim |
| množina | |
| N | socijalna |
| G | socijalnih |
| D | socijalnim / socijalnima |
| A | socijalna |
| V | socijalna |
| L | socijalnim / socijalnima |
| I | socijalnim / socijalnima |
| ženski rod | |
| jednina | |
| N | socijalna |
| G | socijalne |
| D | socijalnoj |
| A | socijalnu |
| V | socijalna |
| L | socijalnoj |
| I | socijalnom |
| množina | |
| N | socijalne |
| G | socijalnih |
| D | socijalnim / socijalnima |
| A | socijalne |
| V | socijalne |
| L | socijalnim / socijalnima |
| I | socijalnim / socijalnima |
| Pozitiv - odr. | |
| muški rod | |
| jednina | |
| N | socijalni |
| G | socijalnog / socijalnoga |
| D | socijalnom / socijalnome / socijalnomu |
| A | socijalnog / socijalni |
| V | socijalni |
| L | socijalnom / socijalnome / socijalnomu |
| I | socijalnim |
| množina | |
| N | socijalni |
| G | socijalnih |
| D | socijalnim / socijalnima |
| A | socijalne |
| V | socijalni |
| L | socijalnim / socijalnima |
| I | socijalnim / socijalnima |
| srednji rod | |
| jednina | |
| N | socijalno |
| G | socijalnog / socijalnoga |
| D | socijalnom / socijalnome / socijalnomu |
| A | socijalno |
| V | socijalno |
| L | socijalnom / socijalnome / socijalnomu |
| I | socijalnim |
| množina | |
| N | socijalna |
| G | socijalnih |
| D | socijalnim / socijalnima |
| A | socijalna |
| V | socijalna |
| L | socijalnim / socijalnima |
| I | socijalnim / socijalnima |
| ženski rod | |
| jednina | |
| N | socijalna |
| G | socijalne |
| D | socijalnoj |
| A | socijalnu |
| V | socijalna |
| L | socijalnoj |
| I | socijalnom |
| množina | |
| N | socijalne |
| G | socijalnih |
| D | socijalnim / socijalnima |
| A | socijalne |
| V | socijalne |
| L | socijalnim / socijalnima |
| I | socijalnim / socijalnima |
Definicija
| 1. | koji živi u zajednicama ili skupinama i nastoji se u njima obzirno i prikladno ponašati |
| 2. | koji pripada ili koji se odnosi na život i međusobne odnose ljudi u društvu [socijalna bijeda; socijalni dijalog; socijalna medicina] |
| 3. | koji se voli kretati u društvu, sklapati prijateljstva; društven, druželjubiv, opr. asocijalan |
Sintagma
∆ socijalna distanca term. različiti stupnjevi razumijevanja, prisnosti ili odbojnosti koja postoji između različitih društvenih grupa (od intimnosti do mržnje);
socijalna država država koja svojim djelovanjem potiče i usmjerava gospodarski razvoj u smjeru socijalne zaštite što širih slojeva stanovništva;
socijalna etika 1. znanstvena disciplina koja se bavi socijalnim aspektom moralnih odnosa i moralnim obavezama pojedinca prema zajednici i zajednice prema pojedincu 2. ponašanje pojedinca u društvu i odnosi društva prema pojedincu, te odnosi među društvenim grupacijama zasnovani na etičkim načelima;
socijalna literatura pov. knjiž. pravac u književnosti prvih desetljeća 20. st. koji inzistira na negativnom opisivanju kapitalističkog društva i tendenciozno zastupa socijalističke ideje; vodeći predstavnik Maksim Gorki (1868—1936), u Hrvatskoj A. Cesarec;
socijalna medicina disciplina koja se bavi proučavanjem i suzbijanjem socijalnih bolesti, uz pomoć zdravstvenog prosvjećivanja i podizanja zdravstvenog i kulturnog standarda stanovništva;
socijalna politika društvena djelatnost koja sustavno poduzima odgovarajuće mjere radi zaštite životnog standarda što većeg broja ljudi;
socijalna pomoć novčana potpora koja se dodjeljuje materijalno ugroženim pojedincima i obiteljima;
socijalna psihologija psih. disciplina koja proučava ponašanje grupa u određenim društvenim situacijama, odnose među grupama i unutar njih;
socijalna stigmatizacija term. fizička ili društvena osobina ili oznaka koja obezvređuje društveni identitet pojedinca tako da ga djelomično ili potpuno isključuje iz društva (nakaznost, kriminalna prošlost, vjerska ili nacionalna pripadnost i sl.);
socijalne bolesti naziv za bolesti koje nastaju uslijed loših životnih prilika (prehrane, higijene) kao što su kuga, tuberkuloza itd.;
socijalni mir stabilno stanje društva u kojem se iskrsli problemi rješavaju sporazumno ili demokratskom procedurom;
socijalni nauk Crkve crkv. skup načela i normi kojima Katolička crkva, počev od 19. st., nastupa u socijalnim pitanjima, donoseći smjernice za djelovanje vjernika u društvenom, gospodarskom i političkom životu;
socijalni nemiri stanje napetosti u društvu u kojem nezadovoljstvo pojedinih društvenih grupa i zahtjevi za promjenama prerastaju u masovne štrajkove, javne demonstracije;
socijalni rad struka čiji je primarni predmet rada način na koji se ljudske potrebe, osobne i skupne, mogu zadovoljiti u društvu;
socijalno osiguranje pravno regulirani sustav materijalne zaštite i osiguranja građana u slučaju određenih socijalnih rizika (zdravstveno, mirovinsko, invalidsko osiguranje tijekom nezaposlenosti) [biti na socijalnom (osiguranju) a. jedva preživljavati, živjeti od pomoći b. primati socijalnu potporu]; socijalno
socijalna država država koja svojim djelovanjem potiče i usmjerava gospodarski razvoj u smjeru socijalne zaštite što širih slojeva stanovništva;
socijalna etika 1. znanstvena disciplina koja se bavi socijalnim aspektom moralnih odnosa i moralnim obavezama pojedinca prema zajednici i zajednice prema pojedincu 2. ponašanje pojedinca u društvu i odnosi društva prema pojedincu, te odnosi među društvenim grupacijama zasnovani na etičkim načelima;
socijalna literatura pov. knjiž. pravac u književnosti prvih desetljeća 20. st. koji inzistira na negativnom opisivanju kapitalističkog društva i tendenciozno zastupa socijalističke ideje; vodeći predstavnik Maksim Gorki (1868—1936), u Hrvatskoj A. Cesarec;
socijalna medicina disciplina koja se bavi proučavanjem i suzbijanjem socijalnih bolesti, uz pomoć zdravstvenog prosvjećivanja i podizanja zdravstvenog i kulturnog standarda stanovništva;
socijalna politika društvena djelatnost koja sustavno poduzima odgovarajuće mjere radi zaštite životnog standarda što većeg broja ljudi;
socijalna pomoć novčana potpora koja se dodjeljuje materijalno ugroženim pojedincima i obiteljima;
socijalna psihologija psih. disciplina koja proučava ponašanje grupa u određenim društvenim situacijama, odnose među grupama i unutar njih;
socijalna stigmatizacija term. fizička ili društvena osobina ili oznaka koja obezvređuje društveni identitet pojedinca tako da ga djelomično ili potpuno isključuje iz društva (nakaznost, kriminalna prošlost, vjerska ili nacionalna pripadnost i sl.);
socijalne bolesti naziv za bolesti koje nastaju uslijed loših životnih prilika (prehrane, higijene) kao što su kuga, tuberkuloza itd.;
socijalni mir stabilno stanje društva u kojem se iskrsli problemi rješavaju sporazumno ili demokratskom procedurom;
socijalni nauk Crkve crkv. skup načela i normi kojima Katolička crkva, počev od 19. st., nastupa u socijalnim pitanjima, donoseći smjernice za djelovanje vjernika u društvenom, gospodarskom i političkom životu;
socijalni nemiri stanje napetosti u društvu u kojem nezadovoljstvo pojedinih društvenih grupa i zahtjevi za promjenama prerastaju u masovne štrajkove, javne demonstracije;
socijalni rad struka čiji je primarni predmet rada način na koji se ljudske potrebe, osobne i skupne, mogu zadovoljiti u društvu;
socijalno osiguranje pravno regulirani sustav materijalne zaštite i osiguranja građana u slučaju određenih socijalnih rizika (zdravstveno, mirovinsko, invalidsko osiguranje tijekom nezaposlenosti) [biti na socijalnom (osiguranju) a. jedva preživljavati, živjeti od pomoći b. primati socijalnu potporu]; socijalno
Etimologija
✧ lat. socialis ≃ socius: drug, pratilac
