isparávati
isparávati (isparívati) (, se) nesvrš. 〈prez. ispàrāvām, pril. sad. -ajūći, gl. im. -ānje〉,
Izvedeni oblici
| Nesvršeni | |
|---|---|
| infinitiv | |
| isparivati | |
| prezent | |
| jednina | |
| 1. | isparujem |
| 2. | isparuješ |
| 3. | isparuje |
| množina | |
| 1. | isparujemo |
| 2. | isparujete |
| 3. | isparuju |
| futur | |
| jednina | |
| 1. | isparivat ću |
| 2. | isparivat ćeš |
| 3. | isparivat će |
| množina | |
| 1. | isparivat ćemo |
| 2. | isparivat ćete |
| 3. | isparivat će |
| imperfekt | |
| jednina | |
| 1. | isparivah |
| 2. | isparivaše |
| 3. | isparivaše |
| množina | |
| 1. | isparivasmo |
| 2. | isparivaste |
| 3. | isparivahu |
| perfekt | |
| jednina | |
| 1. | isparivao sam |
| 2. | isparivao si |
| 3. | isparivao je |
| množina | |
| 1. | isparivali smo |
| 2. | isparivali ste |
| 3. | isparivali su |
| pluskvamperfekt | |
| jednina | |
| 1. | bio sam isparivao |
| 2. | bio si isparivao |
| 3. | bio je isparivao |
| množina | |
| 1. | bili smo isparivali |
| 2. | bili ste isparivali |
| 3. | bili su isparivali |
| imperativ | |
| jednina | |
| 2. | isparuj |
| množina | |
| 1. | isparujmo |
| 2. | isparujte |
| glagolski prilog sadašnji | |
| isparujući | |
| glagolski pridjev aktivni | |
| isparivao, isparivala, isparivalo | |
| isparivali, isparivale, isparivala | |
| glagolski pridjev pasivni | |
| isparivan, isparivana, isparivano | |
| isparivani, isparivane, isparivana | |
Etimologija
✧ vidi ìspariti
