manirìzam
manirìzam m 〈G -zma〉
jednina | |
---|---|
N | manirizam |
G | manirizma |
D | manirizmu |
A | manirizam |
V | manirizme |
L | manirizmu |
I | manirizmom |
množina | |
N | manirizmi |
G | manirizama |
D | manirizmima |
A | manirizme |
V | manirizmi |
L | manirizmima |
I | manirizmima |
1. | umj. pravac i stil u umjetnosti na prijelazu od renesanse prema baroku (16. st.); prevladavaju patos, uznemirenost, koloristički kontrasti |
2. | psih. a. afektacija i oponašanje pomodnog b. izraženo oponašanje i ustaljenost izraza do usiljenosti i jednoličnosti, čime se pojedinac ističe među ostalima, nedostatak prirodnosti |