gràmziti
gràmziti (za čim) nesvrš. 〈prez. -īm, pril. sad. -zēći, gl. im. -žēnje〉
Nesvršeni | |
---|---|
infinitiv | |
gramziti | |
prezent | |
jednina | |
1. | gramzim |
2. | gramziš |
3. | gramzi |
množina | |
1. | gramzimo |
2. | gramzite |
3. | gramze |
futur | |
jednina | |
1. | gramzit ću |
2. | gramzit ćeš |
3. | gramzit će |
množina | |
1. | gramzit ćemo |
2. | gramzit ćete |
3. | gramzit će |
imperfekt | |
jednina | |
1. | gramžah |
2. | gramžaše |
3. | gramžaše |
množina | |
1. | gramžasmo |
2. | gramžaste |
3. | gramžahu |
perfekt | |
jednina | |
1. | gramzio sam |
2. | gramzio si |
3. | gramzio je |
množina | |
1. | gramzili smo |
2. | gramzili ste |
3. | gramzili su |
pluskvamperfekt | |
jednina | |
1. | bio sam gramzio |
2. | bio si gramzio |
3. | bio je gramzio |
množina | |
1. | bili smo gramzili |
2. | bili ste gramzili |
3. | bili su gramzili |
imperativ | |
jednina | |
2. | gramzi |
množina | |
1. | gramzimo |
2. | gramzite |
glagolski prilog sadašnji | |
gramzeći | |
glagolski pridjev aktivni | |
gramzio, gramzila, gramzilo | |
gramzili, gramzile, gramzila |