alterírati
alterírati (koga/što) dv. 〈prez. altèrīrām, pril. sad. -ajūći, pril. pr. -āvši, gl. im. -ānje〉
Izvedeni oblici
| Dv. | |
|---|---|
| infinitiv | |
| alterirati | |
| prezent | |
| jednina | |
| 1. | alteriram |
| 2. | alteriraš |
| 3. | alterira |
| množina | |
| 1. | alteriramo |
| 2. | alterirate |
| 3. | alteriraju |
| futur | |
| jednina | |
| 1. | alterirat ću |
| 2. | alterirat ćeš |
| 3. | alterirat će |
| množina | |
| 1. | alterirat ćemo |
| 2. | alterirat ćete |
| 3. | alterirat će |
| imperfekt | |
| jednina | |
| 1. | alterirah |
| 2. | alteriraše |
| 3. | alteriraše |
| množina | |
| 1. | alterirasmo |
| 2. | alteriraste |
| 3. | alterirahu |
| aorist | |
| jednina | |
| 1. | alterirah |
| 2. | |
| 3. | |
| množina | |
| 1. | |
| 2. | |
| 3. | |
| perfekt | |
| jednina | |
| 1. | alterirao sam |
| 2. | alterirao si |
| 3. | alterirao je |
| množina | |
| 1. | alterirali smo |
| 2. | alterirali ste |
| 3. | alterirali su |
| pluskvamperfekt | |
| jednina | |
| 1. | bio sam alterirao |
| 2. | bio si alterirao |
| 3. | bio je alterirao |
| množina | |
| 1. | bili smo alterirali |
| 2. | bili ste alterirali |
| 3. | bili su alterirali |
| imperativ | |
| jednina | |
| 2. | alteriraj |
| množina | |
| 1. | alterirajmo |
| 2. | alterirajte |
| glagolski prilog sadašnji | |
| alterirajući | |
| glagolski prilog prošli | |
| alteriravši | |
| glagolski pridjev aktivni | |
| alterirao, alterirala, alteriralo | |
| alterirali, alterirale, alterirala | |
| glagolski pridjev pasivni | |
| alteriran, alterirana, alterirano | |
| alterirani, alterirane, alterirana | |
Definicija
| 1. | (u)činiti drugačijim u odnosu na sadržaj, oblik, vanjštinu, jačinu; promijeniti/mijenjati, preobražavati |
| 2. | umjesto jednoga uzeti/uzimati drugo; zamjenjivati, nadomještati |
| 3. | (po)kvariti |
Etimologija
✧ vidi alterácija
