Hrvatski jezični portal

fȉjūk

fȉjūk m 〈N mn -ūci〉

Izvedeni oblici
jednina
N fijuk
G fijuka
D fijuku
A fijuk
V fijuče
L fijuku
I fijukom
množina
N fijuci
G fijuka
D fijucima
A fijuke
V fijuci
L fijucima
I fijucima
Definicija
oštar zvuk koji proizvodi vrlo jak vjetar ili snažno bačen oštar predmet koji reže zrak (nož itd.)
Etimologija
onom.