gȅrundīv
gȅrundīv m
Izvedeni oblici
| jednina | |
|---|---|
| N | gerundiv |
| G | gerundiva |
| D | gerundivu |
| A | gerundiv |
| V | gerundive |
| L | gerundivu |
| I | gerundivom |
| množina | |
| N | gerundivi |
| G | gerundiva |
| D | gerundivima |
| A | gerundive |
| V | gerundivi |
| L | gerundivima |
| I | gerundivima |
Definicija
gram. glagolski pridjev trpni u latinskom kojim se izriče nužnost, potreba i primjerenost [liber scribendus: knjiga koju valja napisati, »knjiga koja mora biti napisana«]
Etimologija
✧ vidi gèrund
