Hrvatski jezični portal

dobošáriti

dobošáriti (što) nesvrš.prez. dobòšārīm, pril. sad. -rēći, gl. im. -rēnje〉

Izvedeni oblici
Nesvršeni
infinitiv
dobošariti
 
prezent
jednina
1. dobošarim
2. dobošariš
3. dobošari
množina
1. dobošarimo
2. dobošarite
3. dobošare
 
futur
jednina
1. dobošarit ću
2. dobošarit ćeš
3. dobošarit će
množina
1. dobošarit ćemo
2. dobošarit ćete
3. dobošarit će
 
imperfekt
jednina
1. dobošarah
2. dobošaraše
3. dobošaraše
množina
1. dobošarasmo
2. dobošaraste
3. dobošarahu
 
perfekt
jednina
1. dobošario sam
2. dobošario si
3. dobošario je
množina
1. dobošarili smo
2. dobošarili ste
3. dobošarili su
 
pluskvamperfekt
jednina
1. bio sam dobošario
2. bio si dobošario
3. bio je dobošario
množina
1. bili smo dobošarili
2. bili ste dobošarili
3. bili su dobošarili
 
imperativ
jednina
2. dobošari
množina
1. dobošarimo
2. dobošarite
 
glagolski prilog sadašnji
dobošareći
 
glagolski pridjev aktivni
dobošario, dobošarila, dobošarilo
dobošarili, dobošarile, dobošarila
Definicija
pejor. raznositi priče o čemu, govoriti svakom ono o čemu bi se moralo šutjeti; telaliti, trubiti