Hrvatski jezični portal

trìjumf

trìjumf m

Izvedeni oblici
jednina
N trijumf
G trijumfa
D trijumfu
A trijumf
V trijumfe
L trijumfu
I trijumfom
množina
N trijumfi
G trijumfa
D trijumfima
A trijumfe
V trijumfi
L trijumfima
I trijumfima
Definicija
1. pov. svečan ulazak pobjednika u antičkom Rimu kao najveća počast koja se iskazivala pobjedniku u ratu; svečanost u slavu pobjede
2. pren. a. sjajna, potpuna pobjeda b. radost i slavlje zbog pobjede
Etimologija
lat. triumphus ← etrušč.grč. thríambos: himna Dionizu