vegetírati
vegetírati () dv. 〈prez. vegètīrām, pril. sad. -ajūći, pril. pr. -āvši, gl. im. -ānje〉
Dv. | |
---|---|
infinitiv | |
vegetirati | |
prezent | |
jednina | |
1. | vegetiram |
2. | vegetiraš |
3. | vegetira |
množina | |
1. | vegetiramo |
2. | vegetirate |
3. | vegetiraju |
futur | |
jednina | |
1. | vegetirat ću |
2. | vegetirat ćeš |
3. | vegetirat će |
množina | |
1. | vegetirat ćemo |
2. | vegetirat ćete |
3. | vegetirat će |
imperfekt | |
jednina | |
1. | vegetirah |
2. | vegetiraše |
3. | vegetiraše |
množina | |
1. | vegetirasmo |
2. | vegetiraste |
3. | vegetirahu |
aorist | |
jednina | |
1. | vegetirah |
2. | |
3. | |
množina | |
1. | |
2. | |
3. | |
perfekt | |
jednina | |
1. | vegetirao sam |
2. | vegetirao si |
3. | vegetirao je |
množina | |
1. | vegetirali smo |
2. | vegetirali ste |
3. | vegetirali su |
pluskvamperfekt | |
jednina | |
1. | bio sam vegetirao |
2. | bio si vegetirao |
3. | bio je vegetirao |
množina | |
1. | bili smo vegetirali |
2. | bili ste vegetirali |
3. | bili su vegetirali |
imperativ | |
jednina | |
2. | vegetiraj |
množina | |
1. | vegetirajmo |
2. | vegetirajte |
glagolski prilog sadašnji | |
vegetirajući | |
glagolski prilog prošli | |
vegetiravši | |
glagolski pridjev aktivni | |
vegetirao, vegetirala, vegetiralo | |
vegetirali, vegetirale, vegetirala |
1. | (na)rasti, razviti/razvijati se (o biljkama) |
2. | pren. neaktivno živjeti; životariti |
3. | razg. održati/održavati se na životu uz pomoć medicinskih aparata [u komi je, zapravo vegetira] |