Hrvatski jezični portal

žvȁknuti

žvȁknuti (što) svrš.prez. -nēm, imp. žvȁkni, pril. pr. -ūvšī, prid. rad. žvȁknuo〉

Izvedeni oblici
Svršeni
infinitiv
žvaknuti
 
prezent
jednina
1. žvaknem
2. žvakneš
3. žvakne
množina
1. žvaknemo
2. žvaknete
3. žvaknu
 
futur
jednina
1. žvaknut ću
2. žvaknut ćeš
3. žvaknut će
množina
1. žvaknut ćemo
2. žvaknut ćete
3. žvaknut će
 
aorist
jednina
1. žvaknuh
2. žvaknu
3. žvaknu
množina
1. žvaknusmo
2. žvaknuste
3. žvaknuše
 
perfekt
jednina
1. žvaknuo sam
2. žvaknuo si
3. žvaknuo je
množina
1. žvaknuli smo
2. žvaknuli ste
3. žvaknuli su
 
pluskvamperfekt
jednina
1. bio sam žvaknuo
2. bio si žvaknuo
3. bio je žvaknuo
množina
1. bili smo žvaknuli
2. bili ste žvaknuli
3. bili su žvaknuli
 
imperativ
jednina
2. žvakni
množina
1. žvaknimo
2. žvaknite
 
glagolski prilog prošli
žvaknuvši
 
glagolski pridjev aktivni
žvaknuo, žvaknula, žvaknulo
žvaknuli, žvaknule, žvaknula
 
glagolski pridjev pasivni
žvaknut, žvaknuta, žvaknuto
žvaknuti, žvaknute, žvaknuta
Definicija
razg. (u šali) pojesti nešto na brzinu ili u prolazu; založiti, baciti u kljun