kàzma
kàzma ž 〈G mn kázmā/-ī〉
Definicija
reg. oruđe, komad obrađenog željeza šiljast s jedne, plosnat s druge strane, nasađen na držalo, služi pri iskopavanju kamenja, korijenja, krčenju zemljišta; trnokop, kramp, pijuk
Etimologija
✧ tur. ← kazmak: kopati
