baùljati
baùljati () nesvrš. 〈prez. -ām, pril. sad. -ajūći, gl. im. -ānje〉
Nesvršeni | |
---|---|
infinitiv | |
bauljati | |
prezent | |
jednina | |
1. | bauljam |
2. | bauljaš |
3. | baulja |
množina | |
1. | bauljamo |
2. | bauljate |
3. | bauljaju |
futur | |
jednina | |
1. | bauljat ću |
2. | bauljat ćeš |
3. | bauljat će |
množina | |
1. | bauljat ćemo |
2. | bauljat ćete |
3. | bauljat će |
imperfekt | |
jednina | |
1. | bauljah |
2. | bauljaše |
3. | bauljaše |
množina | |
1. | bauljasmo |
2. | bauljaste |
3. | bauljahu |
perfekt | |
jednina | |
1. | bauljao sam |
2. | bauljao si |
3. | bauljao je |
množina | |
1. | bauljali smo |
2. | bauljali ste |
3. | bauljali su |
pluskvamperfekt | |
jednina | |
1. | bio sam bauljao |
2. | bio si bauljao |
3. | bio je bauljao |
množina | |
1. | bili smo bauljali |
2. | bili ste bauljali |
3. | bili su bauljali |
imperativ | |
jednina | |
2. | bauljaj |
množina | |
1. | bauljajmo |
2. | bauljajte |
glagolski prilog sadašnji | |
bauljajući | |
glagolski pridjev aktivni | |
bauljao, bauljala, bauljalo | |
bauljali, bauljale, bauljala |
1. | teško hodati pomažući se rukama i koljenima, hodati bauljke, pobaučke |
2. | nesvjesno se kretati hodajući neravnomjerno i ne održavajući smjer |