òpljačkati
òpljačkati (koga, što) svrš. 〈prez. -ām, pril. pr. -āvši, prid. trp. òpljačkān〉
Svršeni | |
---|---|
infinitiv | |
opljačkati | |
prezent | |
jednina | |
1. | opljačkam |
2. | opljačkaš |
3. | opljačka |
množina | |
1. | opljačkamo |
2. | opljačkate |
3. | opljačkaju |
futur | |
jednina | |
1. | opljačkat ću |
2. | opljačkat ćeš |
3. | opljačkat će |
množina | |
1. | opljačkat ćemo |
2. | opljačkat ćete |
3. | opljačkat će |
aorist | |
jednina | |
1. | opljačkah |
2. | opljačka |
3. | opljačka |
množina | |
1. | opljačkasmo |
2. | opljačkaste |
3. | opljačkaše |
perfekt | |
jednina | |
1. | opljačkao sam |
2. | opljačkao si |
3. | opljačkao je |
množina | |
1. | opljačkali smo |
2. | opljačkali ste |
3. | opljačkali su |
pluskvamperfekt | |
jednina | |
1. | bio sam opljačkao |
2. | bio si opljačkao |
3. | bio je opljačkao |
množina | |
1. | bili smo opljačkali |
2. | bili ste opljačkali |
3. | bili su opljačkali |
imperativ | |
jednina | |
2. | opljačkaj |
množina | |
1. | opljačkajmo |
2. | opljačkajte |
glagolski prilog prošli | |
opljačkavši | |
glagolski pridjev aktivni | |
opljačkao, opljačkala, opljačkalo | |
opljačkali, opljačkale, opljačkala | |
glagolski pridjev pasivni | |
opljačkan, opljačkana, opljačkano | |
opljačkani, opljačkane, opljačkana |