Hrvatski jezični portal

naređívati

naređívati nesvrš.prez. narèđujēm, pril. sad. narèđujūći, gl. im. -ānje〉

Izvedeni oblici
Nesvršeni
infinitiv
naređivati
 
prezent
jednina
1. naređujem
2. naređuješ
3. naređuje
množina
1. naređujemo
2. naređujete
3. naređuju
 
futur
jednina
1. naređivat ću
2. naređivat ćeš
3. naređivat će
množina
1. naređivat ćemo
2. naređivat ćete
3. naređivat će
 
imperfekt
jednina
1. naređivah
2. naređivaše
3. naređivaše
množina
1. naređivasmo
2. naređivaste
3. naređivahu
 
perfekt
jednina
1. naređivao sam
2. naređivao si
3. naređivao je
množina
1. naređivali smo
2. naređivali ste
3. naređivali su
 
pluskvamperfekt
jednina
1. bio sam naređivao
2. bio si naređivao
3. bio je naređivao
množina
1. bili smo naređivali
2. bili ste naređivali
3. bili su naređivali
 
imperativ
jednina
2. naređuj
množina
1. naređujmo
2. naređujte
 
glagolski prilog sadašnji
naređujući
 
glagolski pridjev aktivni
naređivao, naređivala, naređivalo
naređivali, naređivale, naređivala
 
glagolski pridjev pasivni
naređivan, naređivana, naređivano
naređivani, naređivane, naređivana
Definicija
1. (što) neob., v. naredati
2. (komu), v. narediti