narazgovárati se
narazgovárati se svrš. 〈prez. narazgòvārām se, pril. pr. -āvši se, prid. rad. narazgovárao se〉
Izvedeni oblici
| Svršeni | |
|---|---|
| infinitiv | |
| narazgovarati | |
| prezent | |
| jednina | |
| 1. | narazgovaram |
| 2. | narazgovaraš |
| 3. | narazgovara |
| množina | |
| 1. | narazgovaramo |
| 2. | narazgovarate |
| 3. | narazgovaraju |
| futur | |
| jednina | |
| 1. | narazgovarat ću |
| 2. | narazgovarat ćeš |
| 3. | narazgovarat će |
| množina | |
| 1. | narazgovarat ćemo |
| 2. | narazgovarat ćete |
| 3. | narazgovarat će |
| aorist | |
| jednina | |
| 1. | narazgovarah |
| 2. | narazgovara |
| 3. | narazgovara |
| množina | |
| 1. | narazgovarasmo |
| 2. | narazgovaraste |
| 3. | narazgovaraše |
| perfekt | |
| jednina | |
| 1. | narazgovarao sam |
| 2. | narazgovarao si |
| 3. | narazgovarao je |
| množina | |
| 1. | narazgovarali smo |
| 2. | narazgovarali ste |
| 3. | narazgovarali su |
| pluskvamperfekt | |
| jednina | |
| 1. | bio sam narazgovarao |
| 2. | bio si narazgovarao |
| 3. | bio je narazgovarao |
| množina | |
| 1. | bili smo narazgovarali |
| 2. | bili ste narazgovarali |
| 3. | bili su narazgovarali |
| imperativ | |
| jednina | |
| 2. | narazgovaraj |
| množina | |
| 1. | narazgovarajmo |
| 2. | narazgovarajte |
| glagolski prilog prošli | |
| narazgovaravši | |
| glagolski pridjev aktivni | |
| narazgovarao, narazgovarala, narazgovaralo | |
| narazgovarali, narazgovarale, narazgovarala | |
Definicija
do mile volje voditi razgovore, uživati u razgovoru koliko je bilo ugodno
Etimologija
✧ na- + v. razgovarati
