stišávati
stišávati (što, se) nesvrš. 〈prez. stìšāvām, pril. sad. -ajūći, gl. im. -ānje〉,
Nesvršeni | |
---|---|
infinitiv | |
stišavati | |
prezent | |
jednina | |
1. | stišavam |
2. | stišavaš |
3. | stišava |
množina | |
1. | stišavamo |
2. | stišavate |
3. | stišavaju |
futur | |
jednina | |
1. | stišavat ću |
2. | stišavat ćeš |
3. | stišavat će |
množina | |
1. | stišavat ćemo |
2. | stišavat ćete |
3. | stišavat će |
imperfekt | |
jednina | |
1. | stišavah |
2. | stišavaše |
3. | stišavaše |
množina | |
1. | stišavasmo |
2. | stišavaste |
3. | stišavahu |
perfekt | |
jednina | |
1. | stišavao sam |
2. | stišavao si |
3. | stišavao je |
množina | |
1. | stišavali smo |
2. | stišavali ste |
3. | stišavali su |
pluskvamperfekt | |
jednina | |
1. | bio sam stišavao |
2. | bio si stišavao |
3. | bio je stišavao |
množina | |
1. | bili smo stišavali |
2. | bili ste stišavali |
3. | bili su stišavali |
imperativ | |
jednina | |
2. | stišavaj |
množina | |
1. | stišavajmo |
2. | stišavajte |
glagolski prilog sadašnji | |
stišavajući | |
glagolski pridjev aktivni | |
stišavao, stišavala, stišavalo | |
stišavali, stišavale, stišavala | |
glagolski pridjev pasivni | |
stišavan, stišavana, stišavano | |
stišavani, stišavane, stišavana |