šíšati
šíšati (što) nesvrš. 〈prez. šȋšām, pril. sad. -ajūći, prid. trp. šȋšān, gl. im. -ānje〉
Nesvršeni | |
---|---|
infinitiv | |
šišati | |
prezent | |
jednina | |
1. | šišam |
2. | šišaš |
3. | šiša |
množina | |
1. | šišamo |
2. | šišate |
3. | šišaju |
futur | |
jednina | |
1. | šišat ću |
2. | šišat ćeš |
3. | šišat će |
množina | |
1. | šišat ćemo |
2. | šišat ćete |
3. | šišat će |
imperfekt | |
jednina | |
1. | šišah |
2. | šišaše |
3. | šišaše |
množina | |
1. | šišasmo |
2. | šišaste |
3. | šišahu |
perfekt | |
jednina | |
1. | šišao sam |
2. | šišao si |
3. | šišao je |
množina | |
1. | šišali smo |
2. | šišali ste |
3. | šišali su |
pluskvamperfekt | |
jednina | |
1. | bio sam šišao |
2. | bio si šišao |
3. | bio je šišao |
množina | |
1. | bili smo šišali |
2. | bili ste šišali |
3. | bili su šišali |
imperativ | |
jednina | |
2. | šišaj |
množina | |
1. | šišajmo |
2. | šišajte |
glagolski prilog sadašnji | |
šišajući | |
glagolski pridjev aktivni | |
šišao, šišala, šišalo | |
šišali, šišale, šišala | |
glagolski pridjev pasivni | |
šišan, šišana, šišano | |
šišani, šišane, šišana |
1. | a. skidati ili skraćivati kosu ili bradu, odsijecajući, ob. škarama b. ravnati škarama ili sličnim alatom, odsijecati runo, kostrijet ili travu |
2. | žarg. a. pretjecati, kretati se velikom brzinom, juriti b. prolijetati fijučući (o mecima iz vatrenog oružja) c. snažno puhati (o vjetru) d. nadmašivati koga u čemu, [tko te (ga itd.) šiša koga je briga za te (za to što ti radiš), nitko te ne uvažava, nitko te ne primjećuje, svi su ravnodušni] e. sport udariti jako loptu (ob. u nogometu) [šišaj naprijed!] |