bobòtati
bobòtati nesvrš. 〈prez. bòboćēm, pril. sad. -ajūći, gl. im. -ānje〉
Izvedeni oblici
| Nesvršeni | |
|---|---|
| infinitiv | |
| bobotati | |
| prezent | |
| jednina | |
| 1. | boboćem |
| 2. | boboćeš |
| 3. | boboće |
| množina | |
| 1. | boboćemo |
| 2. | boboćete |
| 3. | boboću |
| futur | |
| jednina | |
| 1. | bobotat ću |
| 2. | bobotat ćeš |
| 3. | bobotat će |
| množina | |
| 1. | bobotat ćemo |
| 2. | bobotat ćete |
| 3. | bobotat će |
| imperfekt | |
| jednina | |
| 1. | bobotah |
| 2. | bobotaše |
| 3. | bobotaše |
| množina | |
| 1. | bobotasmo |
| 2. | bobotaste |
| 3. | bobotahu |
| perfekt | |
| jednina | |
| 1. | bobotao sam |
| 2. | bobotao si |
| 3. | bobotao je |
| množina | |
| 1. | bobotali smo |
| 2. | bobotali ste |
| 3. | bobotali su |
| pluskvamperfekt | |
| jednina | |
| 1. | bio sam bobotao |
| 2. | bio si bobotao |
| 3. | bio je bobotao |
| množina | |
| 1. | bili smo bobotali |
| 2. | bili ste bobotali |
| 3. | bili su bobotali |
| imperativ | |
| jednina | |
| 2. | boboći |
| množina | |
| 1. | boboćimo |
| 2. | boboćite |
| glagolski prilog sadašnji | |
| boboćući | |
| glagolski pridjev aktivni | |
| bobotao, bobotala, bobotalo | |
| bobotali, bobotale, bobotala | |
Definicija
mrmljati
Etimologija
✧ vidi bȍbōt
